RUSKA ZIMA U EVROPI Sa padom temperature Putinov pritisak za većinu zemalja će postati neizdrživ

Upijajte zrake ljetnjeg sunca dok još možete, ruska zima dolazi u Evropu, upozorava Politiko.

Borbe bjesne u Ukrajini, ali rat se već osjeća širom kontinenta u vidu rasta cijena hrane i straha od nestašice gasa i recesije.

EPA-EFE/THIBAULT CAMUS / POOL MAXPPP OUT

A pošto ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje spremnost da koristi hranu, gorivo i đubrivo kao oružje rata protiv zapadnih zemalja koje naoružavaju Kijev i sankcionišu Moskvu, stvari bi mogle brzo da se pogoršaju.

– Napoleona su zaustavile teške ruske zime, kao i Hitlera 1941. godine. Sada Putin ima plan da Evropi priredi oštru zimu – rekao je politikolog Ivan Krastev.

Kako se rat bude odugovlačio, ili čak eskalirao, stručnjaci predviđaju da će evropske vlade biti pod pritiskom siromašnijih i gladnijih birača.

Dodajte tome mogući priliv izbjeglica iz zemalja koje će pogoditi nestašica hrane, toplotne talase koji bi isušili dijelove evropskog poljoprivrednog zemljišta, rizik od novih talasa kovida i poremećaje u lancima snabdijevanja – nije čudo što se mnogi pitaju koliko dugo će zapadne vlade biti u stanju da održe svoje jedinstvo i odlučnost ove zime.

– Vidjećete mnogo veći pritisak na Evropljane da kažu: “Hajde da sada zaustavimo rat” – rekao je Krastev za briselski Politiko.

Istraživanje koje je ovog proljeća naručio Evropski parlament pokazalo je da skoro 60 odsto građana EU nije spremno da se suoči sa povećanjem cijena hrane ili energije. Oko 59 odsto se složilo da “evropske vrijednosti kao što su sloboda i demokratija moraju biti prioritet, čak i ako to utiče na cijene i troškove života”. Ali u izvještaju se navodi da je podrška najveća među ekonomski sigurnijim zemljama, a da pada ispod 50 odsto među onima koji su ponekad ili redovno imali poteškoća da plaćaju račune.

– Sve bi moglo da se završi sa mnogo ljudi u nepovoljnom položaju, plus određenim brojem ljudi koji na ulicama protestuju zbog gubitka posla ili bacaju kamenje na političare – rekao je Tim Benton, direktor programa za društvo i životnu sredinu u Četam Hausu.

Pitanje je u kojoj mjeri su evropske vlade spremne da izdrže ruski ekonomski napad?

“Energija kao oružje”

Kao veliki izvoznik hrane, đubriva, nafte i gasa, Rusija ima značajan uticaj na evropsku ekonomiju. On će biti još izraženiji kako temperature budu padale.

Već je 12 zemalja EU pretrpjelo potpuno ili djelimično isključenje ruskog gasa. Ove nedjelje Rusija je zatvorila gasovod Sjeverni tok 1 koji snabdijeva gasom Njemačku, kao i Francusku, Italiju i Austriju, što ometa napore evropskih država da naprave zalihe za zimu.

Planirano održavanje trebalo bi da traje do 21. jula, ali u prijestolnicama EU vlada sve veća zabrinutost da će Moskva pronaći izgovor da produži zatvaranje, možda na neodređeno vrijeme.

Robert Habek, njemački ministar ekonomije, upozorio je ovog mjeseca na “političku noćnu moru” koja bi ugrozila društvenu koheziju ako zalihe gasa budu toliko oskudne da vlade moraju da ih racionalizuju. A u nedjelju je francuski ministar ekonomije Bruno Le Mer rekao da vjeruje da je potpuno isključenje ruskog gasa “najvjerovatnija opcija”.

FOTO: FOCKE STRANGMANN/EPA
FOTO: FOCKE STRANGMANN/EPA

U Njemačkoj su političari pripremili planove za vanredne situacije. Lokalne vlasti prigušuju uličnu rasvjetu i snižavaju temperaturu u otvorenim bazenima. Berlin takođe razmatra mogućnost fonda od devet milijardi evra za spas komunalnog giganta Unipera, najvećeg njemačkog uvoznika gasa.

– Putin koristi energiju kao oružje i pokušaće da nas podijeli, ali bezuspješno – rekao je prkosno komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton.

EU je usvojila nova pravila i pozivala zemlje da već sada napune zalihe gasa za zimu, iako su rezerve trenutno na 62 odsto. Ali dok su alternativni gasovodi već puni i uvoz tečnog prirodnog gasa ograničen lučkim kapacitetima, malo je opcija za nadoknađivanje manjka. To znači da će vlade biti prinuđene da traže od potrošača da smanje potražnju ili izvrše drastične sektorske rezove.

U slučaju da Rusija potpuno “zavrne slavinu”, političari bi vjerovatno počeli sa odsijecanjem nevitalnih sektora, kao što je automobilski, a zatim i drugih industrija. Dalje bi se na udaru našle socijalne usluge i na kraju grijanje stambenih objekata, kaže Simon Taljapijetra, viši energetski analitičar u Brigelovom istraživačkom centru.

– Ovo će biti veoma teška politička trijaža. Mislim da bi to bio veliki izazov za naše vlade – dodao je.

“Putinov plan gladi”

Što se tiče hrane, cijene su naglo porasle nakon ruske blokade luka u Ukrajini, jednom od glavnih dobavljača žitarica i suncokretovog ulja. Globalne cijene hrane su blago opadale, ali su i dalje izuzetno visoke u poređenju sa ovim periodom prošle godine. A najgore bi tek moglo da dođe ako cijena đubriva — povezana sa cijenom prirodnog gasa — ostane visoka u narednim sezonama.

Veći troškovi đubriva znače da će ih farmeri širom svijeta koristiti štedljivije i stoga će generisati niže prinose. To će potencijalno eskalirati trenutnu krizu u potpunu vanrednu situaciju.

Kao neto izvoznik hrane, Evropa je bolje izolovana od siromašnijih zemalja u Africi i na Bliskom istoku, gdje vlade više zavise od ruskog i ukrajinskog uvoza osnovnih namirnica poput pšenice, a potrošači troše daleko veći dio svojih plata na to da ostanu siti.

FOTO: MOHAMED MESSARA/EPA
FOTO: MOHAMED MESSARA/EPA

– Ne bih prognozirao ili tvrdio da ćemo vidjeti glad u Evropi, ali bi cijene svakako mogle da budu još više – rekao je Džon Bafes, viši ekonomista Svjetske banke.

Globalno gledano, sistem ishrane klati se na tankom koncu. Nedavni podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da je broj ljudi koji pate od gladi povećan za 50 miliona u 2021. u odnosu na 2020. godinu, a taj broj će samo rasti usljed izbijanja rata između dva velika izvoznika žitnica.

Oko 17 odsto hrane kojom se trguje u svijetu blokirano je zbog kontrole izvoza koju su uvele uplašene ili oportunističke vlade, piše Politiko. Ako Rusija bude slijedila taj primjer i uvela strogu zabranu izvoza pšenice u godini kada očekuje veliku žetvu, to bi moglo znatno da pogorša stvari.

Najgori scenario iz evropske perspektive bi se desio ako kriza sa hranom izazove novi talas masovnih migracija, čime bi se izvršio dodatni pritisak na političke sisteme. Analitičari, uključujući šefa Svjetskog programa za hranu, Dejvida Bizlija, povukli su paralele između sadašnjeg trenutka i nereda oko cijena hljeba koji su prethodili Arapskom proljeću 2011. godine.

– Putinov plan gladi je namijenjen stvaranju izbjeglica iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, oblasti koje obično hrani Ukrajina. Ovo bi izazvalo nestabilnost u EU – napisao je ranije ovog mjeseca istoričar sa Jejla Timoti Snajder.

“Višegodišnja kriza”

Ruski pritisak nije mogao doći u gorem trenutku za kontinent. Evropa se još uvijek oporavlja od posljedica pandemije, kada su ekonomske blokade izazvale haos u globalnoj ekonomiji.

Evropska komisija za sada insistira na tome da EU može da izbjegne recesiju, ali priznaje da je ekonomski rast krhak i u velikoj mjeri vođen inercijom od 2021. Potpuno zatvaranje isporuka gasa bi vjerovatno gurnulo blok u recesiju, priznaje Komisija.

Sve u svemu, trenutna kriza najavila je teška vremena za političare koji žele da održe podršku Ukrajini, dok ih njihovi protivnici krive za nevolje građana.

Srpska info

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *