COVID-19 i klimatske promjene ponovo iscrtavaju mapu najsigurnijih gradova svijeta
Kopenhagen je identifikovan kao najsigurniji grad na Zemlji, istisnuvši Tokio sa prvog mjesta koje je zauzimao u svim prethodnim istraživanjima Economist Intelligence Unit.
Danska prijestolnica osvojila je najviše bodova u četvrtom izdanju Indeksa najsigurnijih gradova svijeta, prvom koji je sastavljen od kada je pandemija bacila svijet u ekonomski i politički šok. To je također prvi koji je uključio sigurnost životne sredine kao jednu od jedinica mjere – ključni razlog za uzdizanje Kopenhagena iznad japanske prijestolnice.
Izazovi koje će predstavljati masovno kretanje ljudi identifikovao je i Svjetski ekonomski forum. Njihova inicijativa “Budućnost gradov”a prepoznaje da urbanizacija predstavlja nove izazove u digitalnom dobu. Nastoji da iskoristi tehnologiju i politike zaštite životne sredine kako bi promovisao urbane centre koji su sigurni, stimulativni i produktivni.
Hitna potreba za boljim planiranjem održivosti kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma o klimi navela je gradove da uvedu zelene politike. Međutim, sastavljači Indeksa kažu da urbani lideri moraju biti odgovorni za provođenje tih mjera.
Gino Van Begin, generalni sekretar lokalne samouprave za održivost, kaže: „Gradovi su postepeno tokom godina shvatili da što više zaštite životne sredine imaju, to imaju veću zdravstvenu sigurnost i druge vrste sigurnosti.
Kopenhagen je bio najbolji u kategoriji lične sigurnosti, koja gradove ocjenjuje prema riziku građana od kriminalnog nasilja, terorističkih prijetnji, prirodnih katastrofa i ekonomske ranjivosti.
Bio je šesti na ekološkoj listi, koja ispituje kako su gradovi ugradili mjere održivosti i smanjenja ugljika u svoje politike planiranja. Wellington je bio na vrhu liste, dok je Tokio bio na 12. poziciji, objašnjavajući svoj pad sa prvog mjesta koje je zauzimao od pokretanja Indeksa 2015. (COVID je spriječio objavljivanje Indeksa prošle godine).
Kopenhagen je zauzeo treće mjesto, iza Sidneja i Singapura, za digitalnu sigurnost, mjeru mogućnosti građana da slobodno koriste internet bez straha da će njihova privatnost na mreži biti narušena.
Što se tiče zdravstvene sigurnosti, koja mjeri kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga, danska prijestolnica je bila relativno nisko rangirana na 26. mjestu, daleko ispod Tokija, Singapura i Hong Konga na vrhu.
I pratio je Sydney i Singapur u mjerilu sigurnosti njegove urbane infrastrukture, koja se mjerila prema kvalitetu izgrađenog okruženja i njegovoj otpornosti na prirodne katastrofe.
Funkcije gradova su međusobno povezane i potrebno ih je planirati da zajedno rade na zaštiti građana, zaključuje se u izvještaju
COVID nas je „naveo na razmišljanje o vrsti gradova u kojima želimo da živimo, preispitivanje koje nas je, zauzvrat, dovelo do toga da ponovo procijenimo dugoročne opasnosti na putu postizanja sigurnih, održivih gradova za život, kao i mogućnosti za dobijanje tamo”.