Građani u strahu …
Toplotni talas nastavlja se u Hrvatskoj, ali i širom južne Evrope.
Vrhunac vrućina, s temperaturama i do 40°C u Francuskoj, Italiji, Španiji i Portugalu, očekuje se u idućim danima.
Toplotli talas zahvatio je i Hrvatsku, a očekuje se da će trajati sve do kraja sljedeće sedmice. U BiH visoke temperature najavljuju u sedmici koja je pred nama.
Uzrok vrućinama je fenomen poznat kao toplotna kupola.
Šta je toplotna kupola?
Toplotna kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg vazduha zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli vazduh, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis.
Međutim, snažan sistem visokog pritiska može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli vazduh da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.
Kako nastaje toplotna kupola?
Sistemi visokog pritiska u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.
“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama”, rekao je lani za Index Grisogono.
Začarani krug
Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava vazduh iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani vazduh ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.
Visoki pritisak takođe spriječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplotnom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.