VELIKI SKANDAL U REPUBLICI SRPSKOJ!

Žalosno

SKANDAL U RS-U: Kineskoj kompaniji ustupljeno državno zemljište gotovo za džabe

SKANDAL U RS-U: Kineskoj kompaniji ustupljeno državno zemljište gotov za džabe, evo za koju cifru…

Kontroverzni plan o prodaji zemljišta Rudnika i termoelektrane (RiTE) „Ugljevik“ kineskoj kompaniji „BNBM Eastern Europe“ izazvao je oštre reakcije u javnosti. Prema dostupnim informacijama, vlasti planiraju prodati 172.629 kvadratnih metara zemljišta za svega tri eura po kvadratu, što ukupno iznosi 517.887 eura.

Tekst se nastavlja ispod promocije

Novac od prodaje biće uplaćen kao ulog u zajedničku kompaniju u kojoj entitet Republika Srpska ima 10% vlasništva, dok većinski paket drži kineski investitor „BNBM Public Limited“ iz Pekinga.

Prijedlog prodaje trenutno čeka odobrenje Skupštine akcionara RiTE Ugljevik, koja je zakazana za 24. oktobar. Ako prijedlog bude usvojen, gradnja fabrike gipsanih ploča mogla bi početi već naredne građevinske sezone.

Direktor RiTE-a Diko Cvjetinović tvrdi da su svi pripremni koraci završeni, uključujući objedinjavanje zemljišnih parcela i potrebnu dokumentaciju, te podsjeća da je ugovor sa kineskim partnerom potpisan još 2022. godine. Tada je najavljeno da će fabrika proizvoditi 40 miliona kvadratnih metara gipsanih ploča godišnje, ali se obećani rok od dvije godine za izgradnju nije ispoštovao.

Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić pokušao je opravdati kašnjenje, navodeći da “konkretni datumi nikada nisu bili dogovoreni”, što je izazvalo dodatne kritike opozicije i dijela stručne javnosti.

Prema novim ugovorima, kineski partneri dobijaju značajne privilegije – prioritet u snabdijevanju sirovinama i povlaštene cijene: ugalj će plaćati 45 eura po toni, dok će gips dobijati za svega jedan euro po toni. Uz to, RiTE se obavezuje da održava zalihe gipsa iznad kritičnog nivoa, čime Kinezi postaju glavni korisnici lokalnih resursa.

Ovaj model saradnje, u kojem domaća strana ima manjinski udio i prodaje zemljište po simboličnoj cijeni, ponovo je otvorio pitanje transparentnosti i dugoročnih koristi za domaću privredu. Analitičari upozoravaju da bi se moglo raditi o još jednom primjeru nepovoljnog aranžmana u kojem se strateški resursi stavljaju pod kontrolu stranih investitora.