SARAJEVO – Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje izjavio je danas da pitanje raspodjele državne imovine i dalje ostaje neriješeno u 2022, te pozvao vlasti RS da “preduzmu potrebne aktivnosti kako bi se Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje javne vlasti RS odmah stavio van snage”.
“Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi i jasno predviđa da će svaka odluka, akt, ugovor ili drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom zaključen u suprotnosti sa ovim zakonima biti ništavni. Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, koji je NSRS usvojila 10. februara i koji je objavljen u Službenom glasniku RS 5. aprila ne utiče na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom i samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje”, kazao je Šmit, a saopštio je OHR.
“U odluci Ustavnog suda BiH iz jula 2012. godine (Predmet br. U-1/11) izričito se navodi da je, temeljem odredbi Člana I/1 Ustava kojim se uspostavlja princip kontinuiteta, BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javna dobra, te da nadležnost za reguliranje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH. Ovakvi stavovi ponovljeni su u nekoliko drugih odluka Ustavnog suda BiH, koje se odnose na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, rijeke i druga javna dobra”, podvlači OHR.
Napominju da se rješavanje pitanja državne imovine ne može se postići nikakvim jednostranim djelovanjem, već isključivo transparentnim procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji bi za rezultat imao usvajanje relevantnog zakonodavstva na državnom nivou kojim se uređuje ovo pitanje.
“Pozvao sam sve zainteresirane strane (između ostalih i državni i entitetski nivo) da pripreme takav zakonodavni akt u Parlamentarnoj skupštini BiH kako bi se osigurala odgovarajuća raspodjela imovine. Još jednom ih pozivam da se aktivno uključe u osnivanje i rad ekspertske radne grupe za državnu i vojnu imovinu u skladu s mojim dopisom od 3. decembra 2021., uz osnivanje i komisije za imovinu ukoliko je to potrebno da olakša proces. Na raspolaganju sam da pružim pomoć u tom procesu”, ističe Šmit.
On smatra da bi potencijalni investitori trebali biti veoma oprezni kada se upuštaju u transakcije koje uključuju vlasništvo nad državnom imovinom.
Na današnjoj pres konferenciji Šmitu je odgovorio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji smatra da je na bazi opšte priče o univerzalnoj krivici Srba pokušano oduzimanje imovine Srpske, a koja je, kako je istakao, riješena Ustavom BiH.
“Ženevskim sporazumom, koji je pretodio Dejtonskom sporazumu, napisano je da BiH čine Republika Srpska koja ima 49 odsto i FBiH sa 51 odsto teritorije. Na taj način one su definisane teriotorijalno”, rekao je Dodik.
Kako je istakao, u Ustavu BiH se navodi da sve ono što nije direktno dato zajedničkom nivou pripada entetima.
“Ni jednom riječju, ni slovom, ni zarezom, nigdje, ne postoji da je iko nagovijestio da BiH raspolaže bilo kakvom imovinom”, naveo je Dodik.
On je podsjetio da je Narodna skupština RS, braneći ustavna prava na imovinu, donijela zakone, a predsjednica Željka Cvijanović ih potpisala i uputila na objavljivanje u Službenom glasniku, a onda su se, kako je naveo, pojavili oni koji drže predavanje.
“Tako i ovaj nepostojeći Šmit prijeti nekim sankcijama ili da bi on mogao da ukine te zakone. Ne može ih ukinuti. Sve što on donese, nećemo objaviti u Službenom glasniku. Može da radi šta hoće”, rekao je Dodik.