Republika Srpska ima ATOMSKA skloništa

Pogledajte gdje se sve nalaze

Kako za Banjaluka.net objašnjava Boris Trninić, direktor Republičke uprave civilne zaštite, javna skloništa su, u skladu sa važećim propisima u Republici Srpskoj u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

U najvećem gradu Republike Srpske na raspolaganju građanima stoji 12 skloništa, od kojih se tri ne mogu koristiti, dva djelimično, a jedan je i nedovršen. Najveću površinu ima sada zapuštena, ali nekada popularna “Pećina”, sa površinom od 1500 metara kvadratnih.

Gradiška raspolaže tek sa tri skloništa, od kojih jedan nije funkcionalan, a veličine su 200 i 300 kvadratnih metara.

Kada su u pitanju Kneževo, Čelinac, Zvornik i Kotor Varoš, građani ovih mjesta imaju na raspolaganju po dva skloništa i to ne tako zahvalne veličine, pa tako, primjera radi, jedino funkcionalno sklonište u Čelincu ima tek 20 metara kvadratnih.

“Dakle, jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju o stanju, kapacitetima postojećih i planira izgradnju novih skloništa.

Jedinica lokalne samouprave može javna skloništa davati na korištenje građanima, privrednim društvima i drugim pravnim licima u shladu sa propisima o zakupu poslovnih prostorija pod strogo određenim uslovima”, rekao je za Banjaluka.net Trninić.

Uslovi pod kojima se atomsko sklonište može dati nekome u zakup su da se ne vrši adaptacija koja utiče na promjenu njihove osnovne namjene; da se ne narušavaju higijensko-tehnički uslovi javnih skloništa; da se u skloništu ne čuvaju radioaktivne materije opasne po život i zdravlje ljudi i životnu sredinu te da se u slučaju potrebe moraju odmah, a najkasnije u roku od 24 časa, isprazniti i osposobiti za zaštitu.

“Vlasnici i korisnici skloništa dužni su da ih održavaju u ispravnom stanju tako da uvijek odgovaraju namjeni skloništa. Jedinica lokalne samouprave donosi godišnji plan održavanja javnih skloništa, odnosno prilagođavanja drugih zaštitnih objekata na svom području. Sredstva ostvarena od naknade zakupnine za izdata skloništa jedinica lokalne samouprave može koristiti isključivo za finansiranje izgradnje novih i održavanje izgrađenih skloništa”, objasnio je Trninić.

Većina javnih skloništa u Republici Srpskoj, izdata je na privremeno korištenje na osnovu ugovora o zakupu.

“Privremeni vlasnik dužan je privesti namjeni odmah, a najkasnije u roku od 24 časa od izdavanja zahtjeva. Većina skloništa je zapuštena, sa neispravnim električnim i ventilacionim instalacijama, tako da je upitna njihova osnovna namjena”, zaključio je Trninić.

U entitetu Federacija BiH ima oko 2.000 atomskih skloništa, od čega je 250 tehnički ispravno.

Izgradnja skloništa počela je u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji donošenjem Naredbe o izgradnji skloništa u novogradnjama, 1951 godine. Najviše njih izgrađeno je u periodu od 1960. do 1990. Obaveza izgradnje novih ukinuta je 2012. godine.

autor: Banjaluka.net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *