Korona sve više napada djecu

Broj zaraženih korona virusom doživio je pravu eksploziju u posljednjih nekoliko dana.

Iako omikron ne daje alarmantne simptome, a broj hospitalizovanih ne raste, jedna grupa posebno je osjetljiva kada je u pitanju soj koji postaje sve dominantniji. Riječ je o djeci do četiri godine, pokazale su svjetske studije, a sa tim se slažu i naši pedijatri.

Kids get their temperature check at the Chiquilandia Kindergarten, amid the COVID-19 novel coronavirus pandemic, in Medellin, Colombia, on September 3, 2020. – Kindergartens in Colombia were allowed to reopen in a gradual way since September 1 and they are operating under a combined model – attending school on-site and taking classes online. (Photo by Joaquin SARMIENTO / AFP)

Da je došlo do povećanja broja zaraženih u najmlađim uzrastima svjedoči nam pedijatar Doma zdravlja Čukarica dr Dejan Jonev.

– Primjetan je značajan porast djece oboljele od korona virusa. Njih mahom dovode već zaraženi roditelji – kaže dr Jonev.

On objašnjava da se deca javljaju sa simptomima kao što su temperatura koja nije mnogo visoka, ali i kašalj, glavobolja i dijareja.

– Svu djecu koja su bila u kontaktu sa zaraženim osobama, a koja su razvila određene simptome testiramo kako brzim antigenskim testovima, tako i PCR uzorkovanjem – zaključuje Jonev.

Kako su djeca postala osetljivija?

Naša zemlja po povećanju broja zaražene dece nije izuzetak, pa tako većina svetskih zemalja prijavljuje sve više pozitivni, naročito u najmlađem uzrastu.

Najveća studija na čak 70.000 pacijenata u Kaliforniji ukazala je na mogući razlog zašto omikron može izazvati manje teške varijente oboljevanja od korona virusa.

Ovaj soj se umnožava oko 70 odsto brže od originalnih verzija korona virusa u bronhiolama koje vode do pluća, a 10 puta manje u samim plućima.

Kako piše National news, takvi podaci ukazuju da će omikron vrlo vjerovatno u manjoj mjeri oštetiti pluća.

Stručnjaci kažu da bi taj proces mogao da objasni zašto djeca u rekordnom broju završavaju na bolničkom liječenju u pojedinim zemljama.

Mala djeca, mlađa od pet godina sklonija su bronhiolitisu, jer su im bronhiole izuzetno uske. Kada omikron “napadne” gornje disajne puteve, on može izazvati oticanje tih cjevčica što dovodi do bronhiolitisa sa simptomom jakog, oštrog kašlja koji podsjeća na “lavež psa”.

Zbog sve većeg broja slučajeva Izrael je bio primoran da iznova otvori specijalistički pedijatrijski centar za decu obolelu od korona virusa. Za samo nedelju dana broj zaražene djece je porastao sa 10 na čak 59, a od njih 20 djece je u teškom stanju.

I ljekari u Abu Dabiju prijavili su veći broj obolele dece, s tim što je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Sinofarm vakcina dostupna i deci od tri godine, dok je najšire rasprostranjena vakcina u Evropi – Fajzer Biontek dozvoljena za decu od pet do 11 godina samo u hitnim slučajevima.

Udruženje pedijatara Srbije uputilo upozorenje

Da razloga za zabrinutost ima svedoče podaci iz Srbije. Udruženje pedijatara Srbije juče je izašlo sa saopštenjem, upozoravajući baš na pomenuti problem.

Oni su upozorili da je usled širenja omikron soja korona virusa, izvjestan veliki porast broja zaražene i hospitalizovane djece, a da su posebno osjetljiva djeca do četvrte godine.

Apeluju da se vakcinišu i prime buster dozu roditelji koji to do sada nisu učinili, kao i da se vakcinišu djeca starija od 12 godina.

– Jedino što možemo da uradimo da zaštitimo takvu djecu jeste da se mi vakcinišemo. Konkretno u ovom slučaju roditelji, odnosno vaspitači, odnosno nastavnici i učitelji u školama kod ovih starijih kategorija, kod kojih za sada ne postoji značajniji porast broja bolnički liječene djece – navodi se u saopštenju.

kako objašnjavaju, deca jesu najčvršća karika u pandemiji kovida 19, dakle oboljevaju ređe i imaju blaže kliničke slike. I to važi i za omikron soj.

– On jeste blaži i mala je šansa da će dijete dobiti ozbiljnu kliničku sliku, ali je sada uočen ovaj porast kod djece uzrasta od nula do četiri godine, to je ta kategorija koju nije moguće drugačije zaštititi – rekao je pedijatar Georgis Konstantinidis.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *