U Banjaluci će od 15. avgusta poskupjeti parking, a doći će i do promjene zona parkiranja što je izazvalo nezadovoljstvo kod mnogih Banjalučana.
FOTO: S.PASALIC
Tako će cijena parkiranja na parkiralištima u nultoj tarifnoj zoni biti tri marke za svaki započeti čas parkiranja, dok je trenutna cijena jedna marka, s tim da se vozač sa svojim automobilom mogao zadržati samo dva sata. U prvoj tarifnoj zoni je dvije KM za svaki započeti čas parkiranja dok je sada cijena jedna marka. Cjelodnevna karta za parkiranje iznosiće sedam KM.
Cijena parkiranja na parkiralištima u drugoj tarifnoj zoni biće jedna KM za svaki započeti čas parkiranja, dok sada vozač mora da izdvoji pola marke. Po novom cjenovnik cjelodnevna karta za parkiranje u ovoj zoni biće pet maraka.
Igor Uletilović, asistent na programu Transport iz Centra za životnu sredinu, rekao je da podržavaju regulativnu mjeru Grada Banjaluka o promjeni zona i cijeni parkiranja koja bi trebala da vodi u smjeru unapređenja saobraćaja u gradskom području, gdje bi navedena mjera trebala direktno da utiče na smanjenje korištenja automobila u užem gradskom području.
“Parkiranje u samom centru grada, pored toga što zauzima prostor gradskog jezgra, ono negativno utiče i na širi prostorni obuhvat, ako uzmemo u obzir i pristupne saobraćajnice do samog parkinga. Sve više se dešava da su ne samo pristupne saobraćajnice, nego i širi centar grada u totalnom saobraćajnom kolapsu, gdje se dešava da se pješački saobraćaj odvija brže nego automobilski. Sve navedeno nam ukazuje da je ovakav model ponašanja jednostavno neodrživ i da zahtjeva hitne mjere reforme saobraćaja. Takođe mjera kojom se ide u pravcu smanjenja korištenja automobile u užem centru grada, je jedina mjera koja se pokazala kao efikasna u svim evropskim gradovima, koji su pored različitih pristupa jedino na ovaj način uspjeli da riješe navedene probleme”, rekao je Uletilović za BUKU.
Na navode Gradske uprave da građani treba da se preorjentišu na korištenje alternativnih vidova prevoza, kao što su javni prevoz i bicikli, Igor ističe da bi Grad Banjaluka trebao ovu ideju direktno isprati i sa ostalim mjeram, kao što su unapređenje oskudne biciklističke infrastrukture i proširenje sistema javnih bicikala, da bi poziv na preorijentaciju bio smislen i moguć.
“Samo povećanje cijene parkiranja daje dodatnu mogućnost da se tim sredstvima u narednom periodu direktno podstakne unapređenje biciklističke infrastrukture. Trenutno možda najveći problem, a koji se ispred Grada navodi kao alternativa umjesto korištenja automobila, je javni prevoz. Centar za životnu sredinu je izradio komparativnu analizu gradskog prevoza uključujući nekoliko gradova u regiona, gdje je jasno utvrđeno da je javni prevoz u Banjaluci najskuplji i najneefikasniji. Navedena regulatorna mjera poskupljenja cijene parkinga bi morala direktno da prati i hitnu reformu javnog prevoza. Trenutna mreža linija, učestalost, povezanost i na to sve abnormalno visoka cijena, ne može da bude građanima alternativa u odnosu na automobile”, pojašnjava Uletilović.
Ističe da paralelno sa problemom zagušenosti grada vozilima dešava se i proces intenzivne gradnje u centru grada koja svojim sadržajima i namjenom ima tendenciju da privuče veliki broj novih vozila.
“Sve mjere koje Grad donosi trebalo bi da korespondiraju sa drugim planovima razvoja grada, što u ovom trenutku ne vidimo da je slučaj. Što se generalno tiče politike parkiranja u gradu, što bi podrazumijevalo i planiranu izgradnju parking garaža i utvrđivanje optimalnih lokacija za iste, tu bi prvo morale da se sprovedu detaljne analize, koje bi uključile sve aspekte parkiranja. Jedan od lokalno primjenjivih procesa revizije koji pomaže gradovima da preispitaju politike parkiranja, postignu konsenzus o poboljšanjima i konačno razviju akcioni plan koji odgovara gradskim potrebama i mogućnostima je i PARKPAD alat, za koji postoji i više nego realna potreba. Samo na osnovu detaljne razrade potencijalnih scenarija moglo da se pronađe najefikasnije rješenje”, rekao je Uletilović.
Naš sagaovornik kaže da žele da Banjaluku vide gradom po mjeri čovjeka, sa zdravom životnom sredinom.
“Da bismo to postigli trebamo težiti da podstičemo zdrave životne navike, da stvorimo preduslove za smiren saobraćaj, siguran za pješake, bicikliste i ljude u potrebi. Zelene površine i aleje su u nedostatku, a zagađenje od izduva automobila u porastu. Treba raditi na promjeni kako strategija razvoja grada ali i svijesti ljudi o zdravimim navikama sa ciljem kvalitetnijeg života”, ističe Uletilović.
Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini grada Banjaluka, kaže da se protivi poskupljenu parkinga.
“To je još jedan udar na budžet građana, a razlog je punjenje budžeta Grada, jer novca u gradskoj kasi nema. Svjedoci smo da je enormna količina novca iz budžeta neplanski trošena na razne stvari, poput izgradnje teniskog terena i svih pratećih događaja vezanih za Srpska open, te Dana grada, gdje je ove godine za to izvojeno više novca nego ikad, te dodatnih sumnjivih i spornih izdvajanja za pojedina udruženja i sportske kolektive”, rekla je Ješić.
S druge strane su, ističe Dijana, smanjeni prihodi u budžet grada, jer sad imamo besplatnu legalizaciju objekata i besplatne građevinske dozvole za sve građane, bez obzira na imovinsko stanje, što nema smisla bez socijalne karte.
“Ove mjere su u redu i poželjne za građane koji nisu u mogućnosti da plate, ali su takođe obuhvaćeni i građani koji su dobrog imovinskog stanja i kojima ovo ne bi bio problem platiti. U gradu imamo 6000 parking mjesta, a registrovanih 86000 voznih jedinica i poskupljenjem parkinga se neće riješiti problem parkiranja i gužve u centru grada. Sad više nema ni parkinga na tzv Kraševom parkingu i parkingu kod hotela Palas, što znači da se broj parking mjesta dodatno smanjio, a nisu se našle adekvatne zamjene za njih”, ističe Dijana i dodaje da u ovom slučaju nije u pitanju nikakva briga za građane i očiglednu gužvu u centru grada, nego punjenje budžeta zbog prevelikih rashoda i smanjenog priliva novca u budžet Grada.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, u BUKA podcasturekao je da su netačne insinuacije da Gradu trebaju pare od parkinga.
“Ideja je destimulisati zadržanje u nultoj zoni, što je trend svih većih gradova. Zašto bi neko podcjenjivao Banjaluku?Ako bude koja marka više, javni prevoz biće povoljniji. Ideja nam je da 30 posto ljudi koristi javni prevoz. Cilj nam je manje automobila, više pješaka. Zar to nije Banjaluka o kojoj maštamo, da vozimo trotinete, bicikle”, rekao je Stanivuković za BUKU.
OSTALE CIJENE PARKINGA U BANJALUCI
“Cijena parkiranja autobusa na parkiralištu autobuski terminal Malta je dvije KM, ako se parkiranje vrši na osnovu bloka karata kupljenih u Odsjeku za kontrolu parkinga, a tri KM za kartu kupljenu u naplatnoj kućici na samom parkiralištu. Karta važi za jedan ulazak autobusa na parkiralište, a plaćanja su oslobođeni autobusi na prigradskim linijama za koje prevoznik ima potpisan Ugovor sa Gradom”, navode iz Gradske uprave.
Dodaju da cijena mjesečne parking karte koja se može koristiti samo na parkiralištima u drugoj tarifnoj zoni iznosi 60 KM, a godišnja 600 KM.
“Cijena povlašćene karte za stanare iznosi 100 KM godišnje u nultoj zoni, 80 KM u prvoj i 50 KM u drugoj tarifnoj zoni”, navode iz Gradske upave.
Cijena parkiranja u javnoj garaži u Aleji Svetog Save blok “D” iznosi: jedna maraka za svaki započeti čas parkiranja, pet će koštati dnevna karta, 100 KM mjesečna, 250 KM tromjesečna karta i 1.000 KM godišnja karta.
“Cijena parkiranja za motocikle iznosi pola cijene od gore navedenih cijena parkiranja u navedenoj javnoj garaži”, dodaju iz grada.
Cijena mjesečne parking karte, koja se može koristiti na svim parkiralištima, osim u nultoj tarifnoj zoni i javnoj garaži u Aleji Svetog Save blok D2 , iznosi 100 KM, a godišnja 1.000 KM.