Važna poruka iz Vašingtona stigla je početkom juna, ali je u domaćoj javnosti prošla gotovo nezapaženo. Američki državni sekretar Marco Rubio govorio je u Kongresu o stanju na Zapadnom Balkanu i posebno o mogućem članstvu Kosova u NATO-u.
Tokom saslušanja u američkom Predstavničkom domu, kongresmen Keith Self zatražio je od Rubija da podrži članstvo Kosova u NATO-u. Self je, pozivajući se na svoju nedavnu posjetu Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, ocijenio situaciju na Balkanu kao „izuzetno krhku“.
Rubio je, međutim, dao odgovor koji je privukao pažnju u regionu.
Prema njegovim riječima, NATO je trenutno usmjeren na druga pitanja, dok proširenje Alijanse, posebno kada je riječ o Kosovu, nije u prvom planu među pojedinim državama članicama.
Dodao je da to ne znači da se članstvo neće dogoditi u budućnosti.
Self je tokom saslušanja podsjetio da četiri članice NATO-a ne priznaju nezavisnost Kosova i upravo njihovo protivljenje predstavlja jednu od ključnih prepreka za eventualno članstvo. Istovremeno je tražio snažniji angažman Vašingtona po tom pitanju.
Rubijeva izjava zato predstavlja važnu informaciju za Srbiju i region: članstvo Kosova u NATO-u trenutno nije među glavnim temama razgovora unutar Alijanse, ali Vašington nije poručio da je ta mogućnost trajno odbačena.
Drugim riječima, riječ je o odlaganju odnosno nedostatku trenutnog političkog prioriteta, a ne o konačnoj odluci da Kosovo nikada neće postati član NATO-a.
Izjava američkog državnog sekretara dolazi u trenutku pojačane pažnje Vašingtona prema Zapadnom Balkanu i pokazuje da pitanje budućeg statusa Kosova i odnosa Beograda i Prištine i dalje ostaje osjetljivo pitanje američke spoljne politike.