Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske donijelo je odluke povodom zahtjeva Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS, koji su se odnosili na izmjene Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti i izmjene Krivičnog zakonika RS usvojene u Narodnoj skupštini RS 9. jula.
Kada je riječ o Zakonu o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, Vijeće je utvrdilo da je određenim dijelom izmjena povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Sporno je, između ostalog, bilo zakonsko pozivanje na „osjećaje srpskog naroda“. Ustavni sud je ocijenio da takva formulacija nije u skladu s principom konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda, budući da se ustavno uređenje RS zasniva na ravnopravnosti konstitutivnih naroda i zaštiti njihovih vitalnih interesa.
Istovremeno, Vijeće nije prihvatilo dio prigovora koji se odnosio na ulogu Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica u davanju mišljenja o izgledu spomen-obilježja i grobova. Prema ocjeni Vijeća, ta odredba sama po sebi ne predstavlja ograničavanje ustavom zagarantovanih prava i sloboda.
Šta je odlučeno o ljiljanima?
Posebnu pažnju izazvala je odluka koja se odnosi na izmjene Krivičnog zakonika RS.
Klub delegata bošnjačkog naroda tvrdio je da se sporne odredbe mogu povezati sa sankcionisanjem isticanja zvaničnih obilježja nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine, uključujući zastavu sa ljiljanima.
Međutim, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa ocijenilo je da takvi navodi nisu dovoljni za zaključak o povredi vitalnog nacionalnog interesa. U obrazloženju se navodi da se osporeni Krivični zakonik ne odnosi konkretno na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti uređuje pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH.
Vijeće je takođe navelo da se simboli Armije Republike Bosne i Hercegovine, prema njegovoj ocjeni, ne mogu dovesti u vezu sa ustavnom zaštitom oblasti poput obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, kulture, tradicije i kulturnog naslijeđa bošnjačkog naroda u okviru postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Zbog toga je zaključeno da izmjenama Krivičnog zakonika RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Odluka tako ne predstavlja odluku kojom je Ustavni sud RS proglasio zastavu sa ljiljanima zabranjenom, već se odnosi na pitanje da li su konkretnim zakonskim izmjenama povrijeđena prava koja se mogu zaštititi kroz mehanizam vitalnog nacionalnog interesa.
Slučaj je ponovo otvorio pitanje statusa i upotrebe simbola Republike Bosne i Hercegovine iz perioda prije Dejtonskog sporazuma, posebno zastave sa ljiljanima, koja i danas ima snažno simboličko značenje za dio građana BiH.