Podnesena tužba protiv MUP-a RS zbog zabrane mirnog okupljanja u Banjoj Luci
03.11.2026 09:55
Protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske organizatori skupa, putem punomoćnika Aleksandra Jokića, podnijeli su tužbu zbog zabrane mirnog okupljanja „Mladi kao učesnici u društvenim tokovima” u Banjoj Luci, kojom se osporava odluka da se, zbog prijetnji protivnika skupa, zabrani okupljanje umjesto da se zaštite njegovi učesnici, saznaje BUKA.
Inače tužba je proizvod rada pravnog tima Kuće ljudskih prava i napisali su je advokati Jovana Kisin Zagajac, Dejan Lučka i Aleksandar Jokić.
Podsjetimo, radi se o prvom skupu na koji su trebali doći studenti i profesori iz Srbije.
Policija je trebalo da zaštiti mirno okupljanje, a ne da prijetnje njegovih protivnika pretvori u razlog za zabranu. To je osnovni argument tužbe kojom se pred Okružnim sudom u Banjoj Luci traži poništenje rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske o zabrani skupa „Mladi kao učesnici u društvenim tokovima”.
– TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA –
Tužbom se osporava konačno rješenje MUP-a RS kojim je odbijena žalba na zabranu okupljanja i potvrđena prvostepena odluka Policijske uprave Banja Luka. U dokumentu se navodi da je odluka zasnovana na pogrešnoj primjeni prava, nepotpuno utvrđenim činjenicama i povredama pravila postupka.
U središtu osporavanja nalazi se pitanje: može li država zabraniti mirno okupljanje zbog prijetnji onih koji se tom okupljanju protive, bez konkretnog obrazloženja zašto policija ne može zaštititi učesnike?
„U demokratskom društvu, policija treba i mora da udalji one koji prijete nasiljem, a ne građane koji žele mirno da se okupe”, navodi se u tužbi.
– TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA –
Prijetnje kao razlog za zabranu
Prema navodima iz dokumenta, MUP je zabranu obrazlagao bezbjednosnim rizicima, objavama na društvenim mrežama i očekivanim protivljenjem određenih navijačkih grupa stavovima studenata iz Srbije.
U tužbi se, međutim, osporava da su takvi navodi dovoljno konkretno obrazloženi. Postavlja se pitanje kakva je bila vjerovatnoća nasilja, koliko je potencijalnih izgrednika moglo biti uključeno i zbog čega raspoložive policijske mjere nisu bile dovoljne za zaštitu skupa.
„Objave na društvenim mrežama, koje se navode u rješenju, nisu same po sebi nepodobne za procjenu rizika, ali njihovo postojanje ne dokazuje neophodnost zabrane”, stoji u dokumentu.
Posebno se problematizuje da li su nadležni provjerili vjerodostojnost prijetnji, mogućnost njihovog ostvarivanja i povezanost sa prijavljenim okupljanjem.
Šta je preduzeto prema onima koji su prijetili?
U dokumentu se iznosi i tvrdnja da je organizatorima u razgovoru sa policijom preneseno da su pripadnici navijačke grupe najavili napad na skup. Taj navod otvara pitanje postupanja prema osobama od kojih su prijetnje navodno potekle.
„Ako su prijetnje stvarne, ako je policija u njih povjerovala, zašto niko nije priveden na razgovor? Zašto nemamo prekršajne postupke i izvještaj o počinjenim krivičnim djelima?”, pitanja su navedena u tužbi.
Riječ je o navodima i pitanjima iz tužbe, a ne o sudski utvrđenim činjenicama.
Suština prigovora jeste da posljedice mogućeg protivzakonitog ponašanja drugih ne bi smjeli snositi građani koji namjeravaju da se mirno okupe.
Jesu li razmatrane druge mjere?
U tužbi se navodi da iz obrazloženja osporenog rješenja nije vidljivo zašto nisu bile dovoljne mjere poput razdvajanja suprotstavljenih grupa, kontrole prilaza, zaštitnog kordona ili odgovarajućeg raspoređivanja policijskih snaga.
„Zabrana javnog skupa mora biti posljednje, krajnje sredstvo, a ne mjera prve linije za rješavanje policijskih logističkih izazova”, ističe se u dokumentu.
Pozivajući se na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda, u tužbi se argumentuje da samo postojanje rizika ne opravdava automatski zabranu. Od nadležnih se traži da pokažu zbog čega se konkretna opasnost nije mogla otkloniti ili dovoljno umanjiti blažim mjerama.
Kasnija okupljanja kao argument
Kao dodatni argument navode se kasnija okupljanja u Banjoj Luci koja su, prema dokumentu, protekla bez incidenata: proslava pobjede Studentske liste u Srbiji i komemorativni skup povodom godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu.
U tužbi se tvrdi da je tokom proslave policija zatvorila glavnu ulicu za saobraćaj i obezbjeđivala okupljanje znatno brojnije od prethodno zabranjenog skupa. Ovi primjeri koriste se za osporavanje obrazloženja da prijavljeno okupljanje nije bilo moguće bezbjedno održati.
Od Okružnog suda u Banjoj Luci traži se poništenje konačnog rješenja MUP-a RS i nadoknada troškova upravnog spora. Pred sud se tako postavlja pitanje da li je zabrana bila neophodna i srazmjerna procijenjenoj opasnosti ili je pravo na mirno okupljanje uskraćeno bez dovoljnog obrazloženja.