
Ruska Spoljna obavještajna služba (SVR) iznijela je ozbiljne tvrdnje o navodnim planovima Evropske unije da utiče na političke prilike u Srbiji i izazove nesuglasice unutar Studentske liste, koja je ostvarila pobjedu na nedavnim parlamentarnim izborima.
U saopštenju objavljenom 17. novembra, ruska služba navodi da je Brisel zabrinut zbog mogućnosti da Srbija nastavi da vodi samostalnu spoljnu politiku i da ne prihvati bezuslovno zahtjeve evropskih institucija.
Prema tvrdnjama Moskve, evropskim obavještajnim službama, među kojima se pominju njemački BND i francuski DGSE, navodno su upućena uputstva da identifikuju najuticajnije i najnezavisnije predstavnike studentskog pokreta.
Ruska strana tvrdi da bi cilj takvih aktivnosti bio izolovanje pojedinih lidera, izazivanje međusobnih sukoba i stvaranje podjela unutar pokreta. U saopštenju se navodi i da bi se za ostvarivanje tih ciljeva mogli koristiti različiti oblici političkog i obavještajnog pritiska, uključujući podmićivanje i pokušaje diskreditacije.
Kosovo, Republika Srpska i odnosi sa Rusijom
Poseban dio ruskog upozorenja odnosi se na stavove Studentske liste o Kosovu i Metohiji, položaju srpskog naroda u Republici Srpskoj i odnosima Srbije sa Moskvom.
SVR tvrdi da evropskim zvaničnicima posebno smeta mogućnost da nova politička struktura u Srbiji nastavi da insistira na zaštiti nacionalnih interesa, ali i da odbije uvođenje sankcija Rusiji.
Upravo bi ova pitanja mogla predstavljati veliki izazov za buduću politiku Srbije, s obzirom na različite stavove o evropskim integracijama i odnosima sa Ruskom Federacijom.
Predstavnici Studentske liste na sastancima u Moskvi i Briselu
Dodatnu pažnju privukli su i diplomatski kontakti predstavnika studentskog pokreta.
Dejan Šoškić i Miodrag Krmar sastali su se 12. novembra sa ruskim ambasadorom u Srbiji Aleksandrom Bocan-Harčenkom, dok je Aleksandar Baucal nekoliko dana kasnije učestvovao na Forumu o proširenju Evropske unije u Briselu.
Različiti pogledi na spoljnu politiku vidljivi su i u izjavama pojedinih predstavnika Studentske liste. Dok jedni zagovaraju nastavak saradnje sa Rusijom i protive se sankcijama Moskvi, drugi ističu značaj evropskih integracija.
Zbog toga se sve više postavlja pitanje kakav će spoljnopolitički kurs zauzeti nova parlamentarna većina i da li će uspjeti da usaglasi različite stavove unutar svog pokreta.
Ruska obavještajna služba u zaključku je poručila da će pokušaji evropskih zemalja da nametnu svoju volju Srbiji naići na otpor građana, podsjećajući na istorijsko iskustvo srpskog naroda i NATO bombardovanje 1999. godine.
Ipak, važno je naglasiti da su navodi o planovima evropskih obavještajnih službi tvrdnje ruske strane i da za njihovu potvrdu zasad nisu predstavljeni nezavisni dokazi.
Pred Studentskom listom tako bi se mogao naći jedan od najvećih političkih izazova – očuvanje jedinstva pokreta i definisanje odnosa prema Briselu i Moskvi.