Kako trenutno stvari stoje, lider Socijaldemokrata Magdalena Andersson bila je švedska premijerka samo sedam sati.
U srijedu prije podne u parlamentu je dobila mandat da sastavi novu švedsku vladu, a nešto iza 17:00 zatražila je od predsjednika švedskog parlamenta da je razriješi dužnosti. Ovaj neočekivani preokret posljedica je zakulisnih političkih događanja u posljednja 24 sata, počevši od sinoćnjeg, činilo se tada odlučujućeg dogovora 54-godišnje Magdalene Andersson i Ljevice oko potpore u sastavljanju vlade.
Osiguravši prethodno podršku Zelenih i Centra, Andersson je izašla pred zastupnike Riksdaga i prema načelu negativnog parlamentarizma (117 za, 174 protiv, 57 suzdržanih i jedan odsutan), prema kojem mandatarka ima povjerenje parlamenta ako nema većinu protiv sebe. Tako je postala prva predsjednica vlade u povijesti Švedske, no kako bi se moglo pokazati i premijerka s najkraćim mandatom.
Zatražila razrješenje
Naime, nekoliko sati nakon izbora Andersson za predsjednicu vlade, švedski parlament glasao je proračunu za 2022. godinu, pri čemu je Centar napustio lijevi tabor i priklonio se desnom, pa je umjesto socijaldemokratskog proračuna prihvaćen onaj triju stranaka desnice. Na takav razvoj događaja odmah su reagirali Zeleni, smatrajući da ne mogu sjediti u vladi koja će funkcionirati prema proračunu parlamentarne opozicije, među ostalima i ekstremno desnih Švedskih demokrata. I tu je nastao problem zbog kojeg je Andersson zatražila razrješenje.
“Prema dosadašnjoj parlamentarnoj praksi, koalicijska vlada trebala bi podnijeti ostavku ako jedna od stranaka napusti vladu. Moja ocjena je da isto mora vrijediti i kada Riksdag izabere novog premijera, a još vlada nije preuzela dužnost. Za mene je to stvar poštovanja, ne želim voditi vladu ako možda postoji razlog da se njen legitimitet dovodi u pitanje”, rekla je Magdalena Andersson.