Rad u državnoj službi nekada bio želja svih u BiH, danas se od državnih institucija bježi glavom bez obzira.
Razlog, plate koje stagniraju već 12 godina. U državnim instucijama plate su manje i od onih na opštinskim nivoima, a jaz u plati između npr stručnog saradnika sa visokom stručnom spremom i rukovodioca sektora sa isto škole, je 1.000 KM. Sindikat kaže, ide se ka urušavanju državnih institucija.
Biti izabran na funkcije u BiH i dalje je najpoželjnije u regionu. Takvih mjesta je malo, a plate su za današnje prilike više nego dobre. Čak i ako ste savjetnik u kabinetima ministara ili članova Predsjedništva.
Prostim pregledom član Predsjedništva inkasira 4.750 KM, a predsjedavajući Savjeta ministara oko 500 KM manje. Članovi njegovog kabineta osnovnu platu imaju oko 4.050 KM, a poslanici i delegati inkasiraju između 5.000 i 7.000 KM. Dobro stoje savjetnici i sekretari ministarstava sa osnovicom od 2.150 KM.
Tu dolazi do velikog platnog jaza. Ako gledamo nanižu poziciju u institucijama BiH, higijeničarka ima osnovnu platu trenutno 475 KM. Vojnik 685, a primjera radi viši stručni saradnik za visokom stručnom spremom 1.118 KM.
Poredili smo sa ostalim nivoima. Uzeli smo kao primjer Kanton Sarajevo sa najvećim budžetom i prosjek plata, gdje je recimo prosječna plata u ministarstvima i službama veća od 1.550 KM.
Još slikovitiji primjer je iz Republike Srpske. Osnovica na lokalnom nivou se kreće od 110-145 KM, a i koeficijent je različit od 7,81 do 31. Pa tako, npr nekvalifikovani radnik nema ispod 592 KM, dok npr. zaposleni sa VSS u najgorem slučaju ima 1.028 KM, što je evidentno više od zaposlenog na sličnoj funkciji na državnom nivou
Kada smo uporedili ove podatke sa platama državnih službenika BiH dolazi se do jednostavnog zaključka, da državni službenici u BiH imaju najniža primanja, ako ih poredimo sa onima na lokalnom nivou do entitetskog nivoa
U Samostalnom sindikatu državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH kažu kako se već 12 godina pokušavaju urušiti državne institucije. Osnovica im je tada smanjena i nikada nije povećavana.
“Plate na nižim nivoima vlasti, federallnim, kantonalnim, optinskim su rasle i sada je napravljena je razlika od 25-45% su veće plate su veće na nižim nivoima vlasti. I te plate nisu dovoljne za normalan život. Mi ne kritikujemo što su njima povećane, normalno da jesu, troškovi života rastu. Ali nama 12 godina stoje, a troškovi života su porasli za 50%. To je čisti teror i ugnjetavanje državnih službenika i uposlenika. Pojedini ljudi ne mogu da prežive, da sastave kraj s krajem”, kazao je Salih Karčić, predsjednik SDSZ-a BIH
Posljednjih godina Sindikat je u pokušaju da to promjeni. HDZ je sa svojim posljednjim prijedlogom pokušao da promjeni minimalno situaciju, gdje bi se koeficijent za pozicije od higijeničarke do Stručnog savjetnika povećao za 0,20. No želi se povećati i osnovica, ali svima. Pa bi higijeničarka dobila povećanje osnovne plate za 38 KM, a ministar za skoro 497. Nelogično je, kažu sindikati da jedan inspektor u UIO ili granični policajac, imaju tako mala primanja i toliku razliku od drugih na ostalim nivoima
“Šta mi imamo od toga što je usvojena osnovica ? Ništa! To je prosto, da kžaem, još, jedna u nizu prevara, nas bočnih smrtnika, koji rade u državnim institucijama”, istakla je Ana Mrnjavac, iz Sindikat UIO BiH –
Sve ovo vodi ka tome, da se od nekada najpoželjnijih mjesta, bježi glavom bez obzira
“Agencija za državnu službu primjećuje da je znatno opao broj prijava na oglase za državne službenike u institucijama BiH, a takođe i da je povećan broj državnih službenika koji napuštaju državnu službu, što pretpostavljamo da je vjerovatno zbog dosta manjih plata na državnom nivou, čime su takve pozicije manje zanimljive u odnosu na pozicije na drugim nivoima. Broj prijava je u prosjeku 15 po poziciji”, naveli su iz ove Agencije.
A nekada je bilo na stotine. No sada je rad u državnim institucijama, ako niste izabrani zvaničnik ili njegov savjetnik, postao neprivlačan za nezaposlene ili one koji žele da mjenjaju posao. U Sindikatu kažu, evidentno je da se žele ojačati entiteti, a urušiti država.
