Prije nekoliko dana iz Međunarodnog monetarnog fonda su upozorili da je eskalacija sukoba Rusije i Ukrajine dodatno povećala troškove energije i cijene robe za mnoge zemlje pa bi se inflacija mogla duže zadržati na povišenom nivou.
“Ovaj put… ako uistinu dođe do sukoba, svjedočili bismo rastu cijena energije”, upozorila je zvaničnica Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath.
Zbog mogućeg rusko-ukrajinskog sukoba ekonomista Faruk Hadžić je pozvao nadležne institucije i vlast da hitno obnove robne rezerve i nabave dovoljne količine hrane za građane, barem za nekoliko mjeseci.
Ako se konflikt između Rusije i Ukrajine pretvori u rat, pojašnjava, cijene energenata sigurno će porasti, lanci opskrbe hranom bili bi devastirani, a vrlo je moguć i rast inflacije. S tim u vezi, dodaje, Bosna i Hercegovina bi trebala hitno uspostaviti i obnoviti robne rezerve, te nabaviti dovoljne količine hrane za građane, barem za nekoliko mjeseci, a isto važi i za gorivo: “U slučaju sukoba, ulazimo svi u vrlo neizvjestan period koji se indirektno može odraziti i na našu državu u ekonomskom smislu. Imamo rekordne naplate poreza, pripremite se sada dok još imamo vremena. Bolje je biti spreman, pa i pogriješiti u procjeni, nego dočekati novu krizu nespreman i ovisiti o pomoći drugih zemalja”.
U Republici Srpskoj robne rezerve ne postoje, doživjele su potpuni krah, jer višemilionske gubitke nije bilo moguće namiriti. I pored ogromnih dugovanja koja su rasla iz godine u godinu i pored upozoravajućih revizorskih izvještaja ni jednom nije pokrenuto pitanje odgovornosti – iako je svima bilo jasno da su razmjere kriminala u ovom preduzeću ogromne i da je hitna istraga, prvi i osnovni korak u svakom normalnom sistemu.
Tako je Republika Srpska umjesto Robnih rezervi, prije nepune četiri godine, po hitnom postupku dobila Zakon o interventnim nabavkama.
Međutim, kako je BUKA već pisala interventne nabavke će biti pokrenut samo u sljedećim slučajevima: velike prirodne nepogode, tehničko-tehnološke, ekološke katastrofe, ratnog stanja i neposredne ratne opasnost, kao i druge vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva.
U Federaciji BIH je situacija nešto drugačija. Kako je izjavio direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tončo Bavrka, ova direkcija raspolaže s iznosom robe u robnim rezervama u iznosi od oko 30 miliona KM. Međutim, ističe, to nije dovoljno, problem je skladištenje robe, ali i činjenica što sistem robnih rezervi ne funkcioniše na isti način u oba entiteta.
Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Vanjskotrgovinskoj komori BiH je jasan – veliki problem je što entiteti u BiH nemaju adekvatnih robnih rezervi.
“Bosna i Hercegovina ima malu ekonomiju koja je uvozno zavisna i ona je ranjiva. Nažalost nemamo funkcionalne robne reserve, a njihova osnovna uloga bila bi da u posebnim uslovima intervenišu i pomognu privredi, stanovništvu i svima onima kojima je pomoć potrebna”, jasan je Komljenović.
O ovoj temi su se još ranije oglasili i iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH ističući kako se samo stabilnim rezervama mogu kontrolisati inflatorni tokovi i osigurati opskrba građana nužnim namirnicama. Kao poseban problem istakli su činjenicu da Vlada FBiH potpisuje ugovore za osiguranje robnih rezervi s trgovačkim lancima, što je, kako kažu, apsurd: “Svrha robnih rezervi je da se njima kao ekonomskim ‘osiguračem’ ne može trgovati na otvorenom tržištu, a ne da stanje rezervi vežete za tržište na kojem će se pojaviti nestašica s prvim znakom krize. Slično je stanje i u RS-u. Pozivamo vlast na svim nivoima da izvrše hitnu nabavku namirnica kupovinom svih raspoloživih rezervi na tržištu i njihovim skladištenjem, umjesto da se nadaju da trgovci dolaskom krize neće prodati namirnice za što veći profit, što je paradoksalno. Isto važi i za nabavku rezervi plina i goriva”.
Ukratko- dok cijeli svijet strahuje i pokušava pronaći rješenja i zaštititi građane, život je bajka, izgleda, samo u našoj zemlji!
BUKA