Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je na otvaranju “Jahorina ekonomskog foruma” da su u ovom vremenu mnoge ekonomije prepuštene same sebi, a da se Republika Srpska trudi da očuva stabilnost javnih finansija, jer one mogu da predodrede ukupnu stabilnost u Srpskoj.
Uovakvim kriznim situacijama moramo da generešimo što više javnih poslova i javnih investicija, rekao je Dodik i dodao da je cilj povećati intervencije u izgradnji auto-puteva u Republici Srpskoj, za šta bi trebalo oko dvije milijarde evra.
Dodik je naglasio da se razgovara sa investitorima i da će se raditi na tom planu.
On je naglasio da je prednost Republike Srpske električna energija, koja je još uvijek sa stanovišta ekonomskih parametara najjeftinija kategorija u regionu, a Srpska ima šansu da to proširi i pojača.
Dodik je naglasio da je tema foruma “Globalni ekonomski izazovi i prilike” uspješno izabrana i da odražava ono što se treba naučiti.
– Svi se slažu da je svijet danas u totalnom neredu, a svi znamo da nema uspješne i stabilne ekonomije bez stabilne političke situacije. Mnogi će reći da se svijet danas transformiše u nepoznate modele, ali je vidljivo da će današnji svijet biti podijeljen i da će to iziskivati svrstavanje na različite strane u političkom smislu, a to će onda tražiti i neke ekonomske posljedice svega toga – istakao je Dodik i dodao da je zato važno o tome razgovarati.
Prema njegovim riječima, niko ozbiljan danas ne misli da je sukob u Ukrajini sukob između Ukrajine i Rusije, već da je to sukob globalnih koncepcija, gdje je Ukrajina kolataralna šteta i u tom pogledu to će dovesti do novih odnosa.
On je ocijenio da je ozbiljan problem borba za sirovine, napominjući da je svijet izvršio ozbiljnu eksploataciju minerala i resursa, a povećao se broj stanovnika i da je pitanje kako to sve održati.
Oni koji nisu u prilici da odlučuju, kako je rekao, njima preostaje da se povuku u svoj mikro svijet i da pokušaju da se prilagode, da prežive.
Dodik je ocijenio da će najveće probleme zbog sukoba u Ukrajini imati EU, te da se zajedničkim radom traže odgovori na probleme, što iziskuje političku smirenost.
– Nema brzih, nema moćnih. Ne možemo da se izolujemo, a opet je opasno da se uključimo u ovako nedefinisane procese ekonomije. To je ono što vi treba da kažete nama i da nam pomognete. Znate kako, dođete na neku funkciju i mislite da možete nešto da uradite i onda shvatite da je to sve već ranije upakovano i da vama samo ostaje da se krećete određenim putem – naveo je Dodik.
On je rekao da novonastala kriza daje šansu za samostalno odlučivanje, te da BiH nema nikavu ekonomsku politiku.
– BiH nije usvojila budžet ni za prošlu, ni za ovu godinu i veoma je upitno da li će i biti usvojen – dodao je Dodik, ističući da su ekonomske politike u BiH podijeljene i da ona nema vlast nad monetarnim sektorima.
On je naglasio da monetarnom politikom BiH upravlja otuđena grupa ljudi u Centralnoj banci koja je pod direktnom upravom monetarnih vlasti EU ili SAD.
– Tu ne možete ništa da učinite osim da posmatrate apsurd da mi našim depozitima finansiramo tuđe banke. Tako ispada da mi sa našim depozitima finasiramo neke njemačke pokrajine, jer naše depozite držimo u Dojče banci – rekao je Dodik, podsjetivši da Dojče banku ni njemačka vlada nije htjela da preuzme, jer je imala dug veći od tri bruto domaća proizvoda u EU.
Dodik je ponovio da je potrebno iznaći ozbiljne odgovore na sva pitanja, te da je bitno činiti male korake.
– Ako bi učinili neki veliki korak, to može biti opasno, jer mi nismo važni globalni igrači da utičamo na svjetske krize – rekao je Dodik.
Nakon uvodnog obraćanja, predavanje je održao francuski intelektualac, pisac, profesor ekologije na nekoliko svjetskih univerziteta Erve Živen.
Na dvodnevnom “Jahorina ekonomskom forumu” glavna tema rasprave je globalni ekonomski izazovi i prilike, dok su kroz panele zastupljene i regionalne teme kao što su “Otvoreni Balkan”, regionalna saradnja, kao i jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.
“Jahorina ekonomski forum 2022” održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade Srpske i Savjeta ministara, a okuplja više od 400 učesnika iz desetak evropskih zemalja.
SRNA