Evropska komisija objavila je izvještaje o proširenju za sve države kandidate, a izvještaj o Srbiji najnepovoljniji je od početka pregovora o članstvu.

Najveće zamjerke odnose se na nazadovanje u oblasti demokratije, osnovnih prava i slobode medija.
“U Srbiji postoje izazovi u funkcionisanju demokratskih institucija zbog sve veće političke polarizacije, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Tragičan pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi, izazvao je masovne studentske i građanske proteste i blokade širom zemlje, koji se i dalje održavaju.
– TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA –
Uglavnom su vlasti dozvoljavale održavanje protesta, a policija je obezbeđivala sigurnost tokom okupljanja. Međutim, zabeleženo je više incidenata i napada na studente i mirne demonstrante, uključujući napade koji su doveli do teških povreda, saobraćajnih napada („udari pa beži“) i drugih fizičkih napada. Tokom leta su se incidenti intenzivirali, uključujući vandalske činove i napade na imovinu pojedinaca i preduzeća koja su se smatrala pristalicama protesta. Zabeleženi su i napadi na neobezbeđene prostorije vladajuće stranke.
Od kraja juna, vlasti su usvojile represivniji pristup, uključujući brojna hapšenja i izveštaje o prekomernoj upotrebi sile prema demonstrantima. Državni zvaničnici su često okarakterisali proteste kao „obojenu revoluciju“ podržanu iz inostranstva, navodno usmerenu na rušenje ustavnog poretka zemlje, čime su narušavali legitimitet pitanja koja su studenti i građani pokretali.
Istovremeno, predsednik je pomilovao više osoba odgovornih za napade na studente, kao i neke studentske demonstrante, čime ih je zaštitio od krivičnog gonjenja. Svi ključni državni univerziteti bili su blokirani, a nastavni proces suspendovan mesecima. Online nastava i predavanja uživo na pojedinim državnim fakultetima nastavljena su krajem juna.
Nekoliko vladinih mera u oblasti istraživanja i obrazovanja narušilo je institucionalnu autonomiju fakulteta i ugrozilo akademske slobode, naročito privremeno smanjenje plata nastavnog i akademskog osoblja i ograničenje radnih sati posvećenih naučnoistraživačkom radu”, navedeno je u poglavlju Demokratija.
U okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, Srbija je otvorila, podseća se, 22 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena – Poglavlje 25 (nauka i istraživanje) i Poglavlje 26 (obrazovanje i kultura).
Sva poglavlja iz Klastera 1 („Osnove“) i Klastera 4 („Zelena agenda i održiva povezanost“) su otvorena. Klaster 3 („Konkurentnost i inkluzivni rast“) je najviše napredovao nakon njih i predstavlja sledeći u redu za otvaranje. Srbija je predala svoje pregovaračke pozicije za Poglavlja 2, 3, 10, 16, 19 i 28, navodi se.
EU je glavni trgovinski partner Srbije – 2024. godine učestvovala je sa 58,3% u ukupnoj trgovini Srbije, navodi se u izveštaju. Trgovinski deficit Srbije sa EU je blago porastao na 5,2 milijarde evra u 2024, u odnosu na 5,1 milijardu evra u 2023.
Za poređenje, trgovina sa drugim po veličini partnerom CEFTA-om činila je oko 9% ukupne trgovine.
I izveštaju se dalje navodi, u delu koji se odnosi na evrointeracije, da je u novembru 2024. godine vlast pomakla svoj strateški cilj – da Srbija ispuni sve tehničke kriterijume za članstvo u EU – za jednu godinu ranije, postavljajući novi cilj do kraja 2026. godine. Konstatuje se da Srbija nije značajno napredovala u pogledu usklađivanja sa pravnim tekovinama EU (EU acquis). Ipak, izvestan napredak je postignut u unapređenju institucionalnog IT planiranja.
Srbija i dalje deklarativno navodi članstvo u EU kao svoj strateški cilj. Da bi taj cilj uverljivo dokazale, srpske vlasti treba da daju prioritet jasnoj, proaktivnoj i objektivnoj komunikaciji o Evropskoj uniji i procesu pristupanja Srbije, uz istovremeno odlučno, dosledno i iskreno sprovođenje reformi povezanih sa EU.
EK konstatuje i da je pravni okvir za teški i organizovani kriminal delimično usklađen sa pravnim tekovinama EU i ističe da je potrebno poboljšati kapacitete za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala.
Ključne poruke Evropske komisije su:
Stagnacija reformi
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a samo dva su privremeno zatvorena.