Izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je danas nametnuo Kristijan Šmit, uvodi se zatvorska kazna od 6 mjeseci do 5 godina za nepoštovanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Preformulisao je dio zakona koji se odnosi na napad na ustavni poredak:
“Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile”, zamjenjuju se riječima: “(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način”.
U prevodu, napadom na ustavni poredak više se ne smatra samo djelo uz upotrebu sile, nego na bilo koji način za koji se može reći da je “protivpravan”.
Ko se ogluši o ovo, Šmit, kao sankciju, predviđa zabrane vršenja dužnosti, zabranu obavljanja posla i dr.
Takođe, član 239. Krivičnog zakona mijenja se i glasi:
“(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”
Ali, za pojedince koji se suprotstave nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, Šmit predviđa olakšice.
Službena osoba koja je obavijestila nadređenog da bi se takvim radnjama moglo počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti. Odnosno, službena osoba koja je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužioca, oslobodiće se kazne.
Osoba iz stava (1), kojoj je direktno ili indirektno naređeno da se ponaša na način predviđen u stavu (1) ovog člana, a osjećala se prinuđenom da izvrši takvo naređenje kako ne bi izgubila sredstva za život ili ne bi bila izložena zlostavljanju na radnom mjestu, ali je obavijestila nadređenog da bi se takvim radnjama moglo počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti.
Osoba iz stava (1) kojoj je direktno ili indirektno naređeno da se ponaša na način predviđen u stavu (1) ovog člana, ali koja je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužioca, oslobodiće se kazne – piše u nametnutim izmjenama.
Isto pravilo važi i za nepoštovanje odluka “visokog predstavnika”, odnosno olakšice za one koji prijave nepoštovanje njegovih odluka.