Jeste li bili u situaciji da pričate s prijateljem o tome kako želite kupiti novu jaknu ili tenisice, a kasnije vam se na društvenim mrežama počnu pojavljivati oglasi koji promoviraju upravo te predmete? Ako jeste, možda ste pomislili da vas mobitel prisluškuje. No, je li to doista tako? Stučnjaci pojašnjavaju za N1…
Naime, najprije treba shvatiti koje sve dozvole dajemo svom uređaju. Aplikacije koje imate na svom uređaju prikupljaju gomilu podataka s vašeg telefona.
Koja dopuštenja dajete aplikacijama?
U uvjetima korištenja trebaju biti navede jasne informacije o tome kako se prikupljaju, pohranjuju i koriste podaci, a na korisnicima je da paze koja dopuštenja daju.
Primjerice, Facebook vas može tražiti dopuštenje za pristup vašem mikrofonu, fotoaparatu, kontaktima, položaju, prostoru za pohranu, a na vama je da odaberete za što ćete omogućiti pristup. Neke aplikacije mogu tražiti pristup i za telefon, zapisnik poziva, SMS, lokaciju, a postoji i opcija ‘ostalo’. Treba obratiti pažnju čemu će točno sve aplikacija imati pristup ako odobrite takvu značajku.
Najbolje je dati pristup samo za ono što je nužno. Primjerice, za WhatsApp morate odobriti pristup kameri i mikrofonu jer bez toga ne aplikacija ne bi mogla izvršavati neke svoje usluge.
Što je s kolačićima?
S druge strane, kada posjećujete internetske stranice, pojavi se pitanje o “kolačićima“. Neke stranice ne daju vam pristup svom sadržaju dok ne odobrite pristup kolačićima. Kolačići, između ostalog, omogućavaju internetskim stranicama da ste ih već posjetili, a služe i za spremanje lozinki ili obraza koje ste ispunili.
Europska unija je donijela direktivu poznatu kao “EU zakon o kolačićima” koja regulira način na koji je web stranici dopušteno koristiti kolačiće i obrađivati osobne podatke. EU navodi da kolačići mogu biti koristan alat “u analizi učinkovitosti dizajna internetske stranice i oglašavanja te u provjeravanju identiteta korisnika”.
“Fenomen iz psihologije”
Informatički stručnjak Marko Rakar također osvrnuo na ovaj fenomen ciljanih oglasa, no ističe da tu nije riječ o tome da nas mobitel prisluškuje nego da nam se pojavljuju oglasi vezani uz predmete koje smo već pretraživali na internetu.
– To je više fenomen iz psihologije nego stvarni događaj. Ljudi su nešto spomenuli i onda odjednom to počnu primjećivati. Međutim, ako su guglali, utipkavali negdje, na aplikacijama, pretraživačima, onda naravno da ih počnu pratiti takvi oglasi – navodi Rakar.
Dodao je i da tu nije riječ o tome da nas uređaj prisluškuje.
– Nije dokazano da je to povezano pa se ne bih previše uznemiravao oko toga.
“Dok god radi, telefon skuplja podatke”
Lucijan Carić, stručnjak za internetsku sigurnost, ima pak nešto drugačije viđenje stvari. Na upit sluša li nas mobitel kada pričamo o nekom predmetu a potom nam se pojave oglasi na društvenim mrežama, Carić odgovara potvrdno.
– Apsolutno je moguće, takve podatke mogu prikupljati sve aplikacije kojima date određene dozvole, primjerice dozvolu za pristup snimaču – rekao je Carić za N1.
Istaknuo je da to vrijedi i za uslugu Hey Google koja također zahtijeva pristup vašem snimaču. Riječ je o usluzi zahvaljujući kojoj možete pokrenuti određenje radnje poput pretraživanja, dobivanja uputa do odredišta i izrade podsjetnika.
Carić naglašava da aplikacije mogu tražiti pristup raznim podacima, od lokacije do snimača.
– Dok god telefon radi, on skuplja sve podatke, i o tome što ste i napisali, čak i ako to niste poslali.
Upravo se ti podaci mogu koristiti i za ciljane oglase, a Carić pojašnjava da je to razlog zašto vam se na društvenim mrežama mogu pojaviti oglasi o jakni, tenisicama ili novom mobitelu o kojem ste jučer pričali s prijateljem.