Zbog čestih poskupljenja i plata koje tek povremeno i neznatno porastu, sve je više građana koji kupuju samo ono najosnovnije, prije svega hranu, dok jedan sloj, zahvaljujući zavidnoj platežnoj moći, ni na čemu ne mora da štedi.
Da njihove potrošačke navike nikakva kriza ne može da poremeti, potvrđuje i statistika prema kojoj ni u ovoj epidemiji nije smanjen uvoz skupih automobila, te nakita, parfema, alkohola.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za 11 mjeseci 2021, u BiH je uvezeno 6.800 novih vozila, a deset najluksuznijih koštalo je skoro 4,27 miliona KM.
Najskuplji četvorotočkaš koji je završio na našem tržištu je Ferari F 142, koji je sa uvoznim dadžbinama koštao skoro 573.000 KM, a riječ je o drugom najskupljem autu uvezenom u proteklih 12 godina.
S druge strane, lani je na našem tržištu završilo nakita u vrijednosti većoj od 48 miliona KM što je, u poređenju sa godinom prije, za skoro 15 miliona ili 44 odsto više.
U ovom periodu, vrijednost uvoza parfema povećana je sa 24 miliona na skoro 33 miliona KM, što je za trećinu više. Kad se u obzir uzme period od nekoliko godina unazad, lani su zabilježene najveće vrijednosti uvoza kako plemenitih metala, tako i parfema.
Iako nije riječ o luksuzu poput nakita i skupih automobila, činjenica je da se u BiH ne štedi ni na alkoholu. Tako je u 2021. uvezeno piva, vina i žestokih pića u vrijednosti skoro 192 miliona, a godinu ranije nepunih 160 miliona KM.
Ekonomisti objašnjavaju da je socijalna polarizacija u našem društvu odavno prisutna, te da je epidemija korona virusa samo doprinijela dodatnom raslojavanju. S jedne strane su ljudi koji su, iako rade, blizu socijalne ugroženosti, a s druge oni koji, da li zbog velikih plata ili biznisa kojima se bave, sebi mogu da priušte sve što požele.
Kako kaže ekonomista Zoran Pavlović, u epidemiji je došlo do dodatnog produbljivanja jaza između njih.
– Na teret budžeta obezbijeđeno je da zaposleni u javnom sektoru ne osjete koronu, dok je ona izuzetno uticala na kućne budžete ostalih radnika. Trenutno, imamo izrazitu polarizacija između bogatih i siromašnih. A ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole načina zarade tih najbogatijih. Dakle, korona je nekom drug, a nekom neprijatelj – kaže za Srpskainfo Pavlović.
Prema njegovim riječima, drastično su opterećeni budžeti običnih ljudi, a oni koji se, praktično, nisu ni oznojili za pare koje su zaradili, na luksuz troše nemilice. Riječ je o kupovini skupih atomobila, parfema, nakita, skupim putovanjima.
– S druge strane, potrošačka korpa je u decembru porasla za skoro deset odsto zbog inflacije, a hrana čini skoro 40 odsto ove korpe. Kako će obični radnici platiti račune i ostalo što moraju, to nikoga ne interesuje. Oni ne mogu da razmišljaju ni o kakvom luksuziranju, nego samo o tome kako će preživjeti od prvog do prvog – ističe Pavlović.
Analiza Saveza sindikata RS pokazuje da je u osam-devet privrednih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti prosječna plata jednaka, odnosno malo niža ili malo viša u odnosu na troškove prehrane.
Prema zvaničnoj statistici, od ukupno oko 278.600 zaposlenih u Srpskoj, platu ispod prosječne zarađuje njih 179.500 ili skoro dvije trećine.
Decembarski prosjek iznosio je 1.038 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS koštala 2.032 KM, što je rekord do sada.
Porodice u Srpskoj, generalno, najviše novca troše za prehranu, a za ovaj izdatak u decembru je trebalo izdvojiti 794 KM.
Iz udruženja potrošača konstantno upozoravaju na loš životni standard većine građana Srpske i BiH, što je potvrdila i analiza Eurostata, prema kojoj smo, na osnovu kupovne moći, na pretposljednjem mjestu, sa 33 odsto prosjeka Evropske unije.
Pored skromnih primanja, tome u velikoj mjeri doprinose i poskupljenja koja su posebno lani bila česta i u značajnim iznosima, a koja su nastavljena i na samom početku ove godine.
Ranija istraživanja pokazala su da u BiH oko 600.000 ljudi živi sa tri do pet KM dnevno, tačnije u siromaštvu, jer sebi ne mogu da priušte večeru. Oko 30.000 preživljava zahvaljujući hrani koju besplatno dobijaju u narodnim kuhinjama, koje su sve punije.
S druge strane, a prema nezvaničnim podacima, u BiH ima oko 600 milionera i skoro stotinu multimilionera, koji raspolažu sa oko pet milijardi KM.
PAR CIPELA KAO MINIMALAC
U udruženjima potrošača kažu da pomenuti podaci o vrijednosti uvoza skupih automobila, nakita, parfema, potvrđuju da i BiH ima svoje bogataše. – Imamo sloj društva koje nikakva kriza ne može da natjera na uštede, jer to ne moraju, kao što je to slučaj s običnim građanima. Mnoge porodice moraju dva puta da mjere, a jednom da sijeku, kada treba da se odluče za bilo kakvu kupovinu. Ovi drugi, a da ne trepnu, troše stotine miliona KM na luksuz – rekli su ranije za Srpskainfo u Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora, naglasivši da taj sloj ljudi traži isključivo luksuznu robu, da li zlato, markiranu garderobu, obuću, torbe, nakit, parfeme… – Njima ne znači ništa što, na primjer, par cipela koje pazare zna da košta i minimalnu platu. S druge strane, među običnim radnicima sve više je onih koji kupovine svode samo na ono najosnovnije, jer za bilo šta drugo jednostavno nemaju para – poručili su iz ovog udruženja.
Srpska info