Sve dok Ministarstvo odbrane BiH ne donese novi pravilnik o nošenju uniformi i obilježjima u OSBiH, na snazi će biti tzv. Standardna operativna procedura o nošenju jedinstvene uniforme i obilježja u Oružanim snagama BiH od 30. maja 2008. koja vojnicima dozvoljava nošenje brade.
To je navedeno u odluci Ustavnog suda BiH od 2. decembra 2021, koja je objavljena u najnovijem broju „Službenog glasnika BiH“.
Kao što je poznato, Ustavni sud je na apelaciju člana Kolegijuma Doma naroda BiH, Bakira Izetbegovića, utvrdio da zabrana nošenja brade pripadnicima OS BiH, izuzev vjerskim službenicima, krši članove Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravcima, u dijelu koji se odnosi na privatni život i na pravo praktikovanja vjere.
Šta znači to što je sada važeći dokumet koji se zove Standardna operativna proceduru o nošenju jedinstvene uniforme i obilježja u Oružanim snagama? To znači da se sada primjenjuju sljedeća pravila:
„Nošenje brade u OS BiH je dozvoljeno za vjerske službenike čije je zanimanje vjerski službenik. U ovom slučaju brada mora biti uredno održavana, čista i takve dužine da ne smeta nošenju zaštitne opreme. Nošenje brade za ostale pripadnike OS BiH je dozvoljeno, s tim da je starješina nivoa komandanta bataljona i višeg nadležan za izdavanje odobrenja licu koje se opredijeli za nošenje brade. Brada može biti dužine do jednog centimetra i mora biti uredno održavana i čista. Brkovi su dozvoljeni svim pripadnicima OS BiH. Širina brkova ne može prelaziti širinu usana niti po dužini mogu padati na gornju usnu. Dlake brkova ne mogu biti duže od jednog cm. Brkovi moraju biti čisti i njegovani svakodnevno. Svi pripadnici OS BiH, osim onih kojima je dozvoljeno nošenje brade i osim onih koji nose brkove, moraju biti uvijek obrijani kada su na službi i u uniformi. Izuzetak su pripadnici OS BiH koji iz razloga alergije na licu ili bilo kojih drugih zdravstvenih razloga ne mogu brijati lice određeno vrijeme, a što moraju imati preporučeno u pismenoj formi od strane ljekarske komisije (najnižeg stepena)“.
U prevodu, brada sada jeste dopuštena pripadnicima OS BiH, ali nije automatski svima, nego je za to potrebna dozvola komandanta bataljona.
U odgovoru na apelaciju Izetbegovića, Ministarstvo odbrane BiH je nastojalo da opravda sporno ograničenje (da je brada dozvoljena samo vjerskjim službenicima) navodeći, između ostalog, da je objektivna vojna potreba imati obrijane i uredne vojnike, koji bez ikakvih ograničenja mogu koristiti vojnu opremu koja im je potrebna za izvršavanje dodijeljenih zadataka.
– Iz odgovora Ministarstva ne proizlazi obrazloženje zašto bi nošenje uredne i njegovane brade predstavljalo smetnju za korištenje vojne opreme, a pri tome nije ni precizirano o kojoj vojnoj opremi se radi – obrazlaže svoju odluku Ustavni sud BiH.
Ustavni sud se slaže da je u vojnoj službi razumljivo da postoje ograničenja u odnosu na određena prava i slobode, ali, isto tako, smatra da svako ograničenje mora slijediti legitimne ciljeve, a u konkretnom slučaju Ministarstvo nije ponudilo niti jedan relevantan legitiman cilj i razlog da svim vojnim licima kada su na službi i u uniformi ograniči pravo na nošenje uredno održavane brade, kao što je to dozvoljeno “samo” vjerskim službenicima.
– Navedeno posebno u kontekstu činjenice da je nošenje brkova dozvoljeno svim vojnim licima (član 12. stav (3) Pravila), pa se s pravom postavlja pitanje zašto bi nošenje uredno njegovane brade bila smetnja vojnim licima da obavljaju profesionalnu dužnost, dok brkovi, navodno, ne bi smetali prilikom profesionalnog obavljanja dužnosti. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je podnosilac zahtjeva, između ostalog, dostavio izvod iz pravilnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koja je članica NATO, kojim je pripadnicima oružanih snaga dozvoljeno nošenje brade koja ne smije biti duža od 0,5 cm, te ne smije da smeta pri obavljanju profesionalne dužnosti. Imajući u vidu sve prethodno izneseno, Ustavni sud u konkretnom slučaju ne vidi relevantne razloge iz kojih bi se moglo zaključiti da je osporeno ograničenje propisano u interesu legitimnih ciljeva iz stava 2. čl. 8. i 9. Evropske konvencije – piše u Odluci.
Ustavni sud smatra da je rok od tri mjeseca, ostavljen za postupanje nadležnog ministra, dovoljan za izvršenje ove odluke.
Slobodan Popadić / Srpska info