Klimatski ekstremi više nisu samo scenarij iz fikcije
U uvodnim stranicama romana „Ministarstvo budućnosti“ američkog pisca Kima Stanleyja Robinsona, nezapamćeni toplinski val u Indiji, praćen raspadom elektroenergetske mreže, odnosi živote 20 miliona ljudi. Ta strašna katastrofa potom postaje trenutak koji primorava svijet da se ozbiljnije suoči s klimatskim promjenama.
Iako je riječ o fikciji, slični scenariji danas se više ne odbacuju kao nemogući.
Naučnici već godinama upozoravaju da zagrijavanje planete povećava rizik od sve češćih i snažnijih toplotnih talasa, požara, poplava, oluja i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
Klimatolog Daniel Swain upozorava da postoji opasnost da javnost, zbog stalnih upozorenja, počne vjerovati kako naučnici pretjeruju. Međutim, kako navodi, opasnost je stvarna i činjenica da se najgori scenariji još nisu ostvarili ne znači da ih treba ignorisati.
Upozorenja o uticaju stakleničkih gasova na zagrijavanje Zemlje postoje više od 150 godina. Još sredinom 19. vijeka Eunice Newton Foote eksperimentisala je s ugljen-dioksidom i pokazala da se on pod određenim uslovima zagrijava brže i sporije hladi od drugih gasova. Danas su posljedice višedecenijskog povećanja koncentracije stakleničkih gasova sve vidljivije.
Globalna prosječna temperatura posljednjih godina dostigla je nivoe koji su nekada bili nezamislivi. Sa svakim dodatnim zagrijavanjem povećava se i vjerovatnoća da će ekstremni vremenski događaji biti još intenzivniji.
Svijet je već imao brojne primjere koliko razorne takve pojave mogu biti. Australiju su tokom 2019. i 2020. pogodili katastrofalni požari u kojima je izgorjelo oko 19 miliona hektara. Pakistan je 2022. doživio ogromne poplave, pri čemu je voda prekrila približno trećinu zemlje.
Sjedinjene Američke Države posljednjih godina suočavaju se sa sve većim brojem velikih uragana, požara i poplava, dok su katastrofalni požari pogodili i područje Los Angelesa. Ni druge zemlje nisu pošteđene, pa se širom svijeta gotovo svake godine bilježe vremenski događaji koji ostavljaju ogromne posljedice.
Zbog svega toga, pitanje više nije samo da li će svijet doživjeti ekstremnije vremenske prilike, već koliko će one biti snažne i koliko će društva biti spremna da odgovore na njih.
Ono što je nekada izgledalo kao scenario iz naučnofantastičnog romana danas sve više postaje upozorenje koje naučnici shvataju veoma ozbiljno.