Kongres odlazi na pauzu, izbori se približavaju, a prostor za ozbiljan diplomatski pritisak postaje sve uži.
Novinar Federalne televizije Ivica Puljić smatra da tokom narednih sedmica ne treba očekivati značajnije poteze administracije Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa zahtjevima za ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Ocijenio je da će mnogo zavisiti od aktivnosti diplomatije Bosne i Hercegovine i njenog prisustva u Washingtonu i New Yorku.
Ivica Puljić ocijenio je za Federalnu televiziju da ljetna pauza američkog Kongresa dodatno smanjuje mogućnost brzih političkih poteza u vezi s inicijativama koje dolaze iz Bosne i Hercegovine.
Prema njegovoj procjeni, ni administracija predsjednika Donalda Trumpa zasad ne pokazuje spremnost da reagira na zahtjeve dijela kongresmena za ponovno uvođenje sankcija bivšem predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku.
Puljić je ukazao na važnu ulogu State Departmenta (Ministarstva vanjskih poslova SAD-a) i Ministarstva finansija SAD-a u provođenju američke politike sankcija.
Diplomacija BiH pred važnim testom
Puljić smatra da bi diplomati Bosne i Hercegovine naredni period trebali iskoristiti za intenzivnije kontakte s američkim zvaničnicima.
Posebno je izdvojio septembarsko zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku kao priliku za susrete najviših zvaničnika Bosne i Hercegovine s predstavnicima američke administracije.
“Mnogo toga zavisit će od aktivnosti diplomatije BiH”, poručio je Puljić, naglašavajući potrebu za profesionalnim lobiranjem.
Govoreći o inicijativama domaćih političara prema međunarodnoj zajednici u vezi s Memorijalnim centrom, ocijenio je da bi eventualni novi visoki predstavnik mogao imati određeni utjecaj, ali da ostaje pitanje u kojoj bi ga mjeri koristio.
Puljić je istovremeno izrazio sumnju da će aktuelni potezi političara iz Bosne i Hercegovine značajnije utjecati na politiku Washingtona.
Smatra da su neke inicijative prvenstveno namijenjene domaćoj javnosti pred izbore te da bi veći prostor za djelovanje mogao postojati kroz Ujedinjene narode.
Prema njegovim riječima, dodatne reakcije članova američkog Kongresa nisu isključene, ali će približavanje izbora u SAD-u sve više usmjeravati pažnju tamošnjih zakonodavaca na unutrašnju politiku.
Kao primjer različitih političkih interesa u Kongresu naveo je inicijative povezane sa srpsko-američkom baštinom i djelovanje kongresmena za koje smatra da pokazuju izraženu naklonost prema interesima Srbije.
Puljić smatra da je američki pristup Bosni i Hercegovini promijenjen odlaskom generacije diplomata i zvaničnika koji su neposredno učestvovali u stvaranju i provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kao jednog od posljednjih predstavnika te generacije izdvojio je Jima O'Briena, nekadašnjeg američkog diplomatu koji je učestvovao u oblikovanju Dejtonskog sporazuma.
Prema Puljićevoj ocjeni, današnja administracija nema isti nivo institucionalnog znanja o Bosni i Hercegovini kakav su imali američki zvaničnici neposredno uključeni u poslijeratne procese.
Govoreći o ukidanju američkih sankcija Dodiku i drugim osobama, Puljić je iznio veoma oštru ocjenu prema kojoj su finansijski i lobistički interesi utjecali na odluke Trumpove administracije.
On je administraciju optužio za korupciju, povezujući promjenu politike sa skupim lobiranjem koje je prethodnih godina provođeno u Sjedinjenim Američkim Državama. U razgovoru, međutim, nije predstavio dokaze koji bi potvrdili postojanje koruptivnog dogovora.
Puljić je ukazao i na razlike između stavova pojedinih članova Kongresa i izvršne vlasti, navodeći inicijative američkih zakonodavaca usmjerene prema Srbiji zbog njenih odnosa s Rusijom, Kinom i Iranom.
Na kraju je ocijenio da Trump lično ne prati detaljno politička dešavanja u Bosni i Hercegovini te da na njegov odnos prema državama i političkim akterima snažno utječu lični i ekonomski interesi.