UZBUNA U DVIJE NATO DRŽAVE

“SITUACIJA SE POGORŠAVA”: Uzbuna u dvije NATO zemlje, mijenja se odluka o nuklearnom oružju

Novi nuklearni zaokret

Nove odredbe, na snazi od 1. jula, dopuštaju uvoz, transport, opskrbu i posjedovanje nuklearnog naoružanja kada to zahtijeva finska odbrana, kolektivna odbrana NATO-a ili odbrambena saradnja.

Litva je početkom jula pokrenula postupak ukidanja ustavne zabrane razmještanja nuklearnog oružja na svom teritoriju, čime je regionalni zaokret koji je u junu pokrenula Finska dobio novog sljedbenika među članicama NATO-a na granici s Rusijom. Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda saopćio je da su se parlamentarne stranke usaglasile da iz ustava uklone član 137., koji izričito zabranjuje oružje za masovno uništenje na litvanskom tlu. “Geopolitička situacija se pogoršava. Naš je ustav pisan u vrijeme kada su okolnosti bile posve drugačije”, rekao je Nauseda, uz napomenu da trenutno ne postoje konkretni planovi za skladištenje nuklearnog oružja u zemlji.

Ruske protumjere Finskoj

Njemačka, pak, nastoji preuzeti vodeću ulogu u uspostavi, kako to naziva, nuklearnog sistema na razini Evropske unije. Zastupnik vladajućeg CDU-a Jens Spahn ranije je zagovarao da Njemačka dobije pristup francuskom i britanskom nuklearnom oružju.

Moskva upozorava da bi takvo evropsko naoružavanje dovelo isključivo do nove eskalacije napetosti. Rusija je u međuvremenu poduzela konkretne protumjere prema Finskoj i od 1. jula privremeno obustavila željeznički saobraćaj – ljudi, vozila i tereta – preko svih pet graničnih prelaza s Finskom, a istovremeno je zatvorila i po jedan prelaz prema Estoniji i Latviji.

Nove odredbe, na snazi od 1. jula, dopuštaju uvoz, transport, opskrbu i posjedovanje nuklearnog naoružanja kada to zahtijeva finska odbrana, kolektivna odbrana NATO-a ili odbrambena saradnja. Zastupnici su prijedlog izglasali omjerom 125 naprama 61, uz protivljenje opozicionih socijaldemokrata, zelenih i Ljevičarskog saveza.

Odluka dolazi tri godine nakon što je Finska, do tada vojno neutralna zemlja, pristupila NATO-u, što je bio izravan odgovor na rusku invaziju Ukrajine. Zemlja dijeli s Rusijom granicu dugu 1340 km, odnosno – najdužu od svih članica saveza.