
Dok sukob između Izraela i Irana ulazi u novu i opasniju fazu, sve više zabrinutosti izazivaju poruke koje stižu iz Teherana. Iranski zvaničnici poručili su da bi svaka država koja pruži podršku vojnim operacijama protiv Irana mogla biti smatrana legitimnom metom. Posebno su se u fokusu našli Kipar i Grčka, zemlje koje se nalaze na samoj granici istočnog Mediterana i koje imaju važnu stratešku ulogu za zapadne saveznike. (EUobserver)
Poslednjih meseci Kipar je već osetio koliko brzo sukob može da se približi Evropi. Dronovi povezani sa iranskim saveznicima pogodili su britansku vojnu bazu na ostrvu, dok su dodatni napadi presretnuti iznad Mediterana. Nakon toga usledilo je raspoređivanje evropskih vojnih snaga, uključujući grčke i francuske jedinice, kako bi se pojačala odbrana regiona. (Reuters)
Grčka se takođe našla u centru pažnje zbog svoje saradnje sa zapadnim partnerima. Iranski mediji i pojedini zvaničnici više puta su upozoravali da bi države koje pomažu vojne operacije protiv Irana mogle snositi posledice. Iako Atina tvrdi da nije direktno uključena u rat, činjenica je da se istočni Mediteran danas nalazi pod mnogo većim vojnim pritiskom nego pre samo nekoliko godina. (cemmis.edu.gr)
A gde je u svemu tome Srbija?
Za sada nema nikakvih zvaničnih pretnji upućenih Srbiji. Međutim, pojedini bezbednosni analitičari upozoravaju da bi širenje sukoba moglo imati posledice po čitav Balkan. Ukoliko bi se rat dodatno proširio i zahvatio veći deo Mediterana, posledice bi se osetile kroz rast cena energenata, probleme u trgovini, nove migrantske talase i povećanu bezbednosnu neizvesnost u regionu. (china-cee.eu)
Najveći strah evropskih vlada trenutno nije direktan vojni napad, već mogućnost da se rat prelije daleko izvan Bliskog istoka. Zbog toga su brojne zemlje pojačale vojnu pripravnost, dok se na Mediteranu svakodnevno povećava prisustvo ratnih brodova i avijacije. Situacija koja je pre nekoliko godina delovala nezamislivo danas postaje realnost.
Jedno je sigurno – ukoliko se sukob između Izraela i Irana nastavi širiti, posledice neće ostati ograničene samo na Bliski istok. Pitanje koje danas postavljaju mnogi građani Evrope glasi: da li je Mediteran postao nova linija fronta i koliko je Balkan zaista daleko od tog požara?