Dramatično upozorenje
“Moramo prihvatiti da ćemo gubiti našu djecu.” Za građane Francuske, ova izjava generala Fabiena Mandona, načelnika oružanih snaga izrečena u novembru, odjeknula je poput groma.
Mogućnost sukoba s Rusijom do 2030. godine, rekao je, znači da svi – ne samo vojska – moraju biti spremni; Francuska će biti ranjiva ako ne bude spremna na patnju. Ipak, njegove riječi dočekane su s ogorčenjem i nevjericom.
Zapadna Evropa se bori da shvati da živi “u prostoru između mira i rata”, kako je to 15. decembra opisao Blaise Metreweli, šef britanske obavještajne službe. Za zemlje blizu Rusije – posebno Baltik, Poljsku i nordijske zemlje – koncept “ratne spremnosti” je dobro shvaćen. Ali u prijestolnicama poput Pariza, koji je bliži Alžiru nego Kijevu, prijetnja se čini dalekom: nešto što se gleda na malim ekranima.
Alarm među šefovima sigurnosti
Otuda i uzbuna među šefovima sigurnosti. Dana 11. decembra, Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a, mračno je izjavio da se “moramo pripremiti za razmjere rata kakve su preživjeli naši djedovi ili pradjedovi”.
Nekoliko dana kasnije, maršal zrakoplovstva Sir Richard Knighton, načelnik britanskih oružanih snaga, izjavio je da se sigurnost “ne može prepustiti samo oružanim snagama”.
Takva upozorenja neki opozicioni političari odbacuju kao taktiku zastrašivanja. Fabien Roussel, lider Komunističke partije Francuske, nazvao je govor generala Mandona “nepodnošljivim ratnim huškanjem”. Ipak, evropske vlade počinju reagovati na dva glavna načina: ponovnim uvođenjem nekog oblika vojnog roka i pripremanjem civila za sukob.
Povratak regrutacije
U decembru je njemačka vlada dogovorila novi model regrutacije. Od 2026. godine svi 18-godišnjaci će dobijati upitnik kojim se procjenjuje njihova spremnost za služenje. Od 2027. godine, 18-godišnji muškarci polagat će medicinski pregled. To će stvoriti bazu podataka o onima koji bi mogli biti mobilisani, što je dio onoga što ministar odbrane Boris Pistorius naziva Kriegstüchtigkeit ili “ratna spremnost”.
Mjesec ranije, francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je deset mjeseci plaćenog, dobrovoljnog vojnog roka za osobe od 18 do 25 godina, počevši od 2026. (obavezni vojni rok ukinut je 1997.). Donald Tusk, premijer Poljske, razmatra vojnu obuku za sve odrasle muškarce, iako još nema čvrstih prijedloga. Kao i u Njemačkoj i Francuskoj, fokus je na izgradnji rezerve – i slanju poruke protivnicima,piše N1
Francuska i Njemačka inspirisane su nordijskim zemljama. Finska i Norveška već decenijama imaju vojnu obavezu. Svi finski muškarci se pozivaju sa 18 godina, a od Finaca se očekuje da doprinesu kolektivnoj odbrani zemlje. Njemačka svoj novi model temelji na novijem švedskom modelu. Godine 2018., kao dio strategije “totalne odbrane”, švedska vlada ponovo je uvela sistem u kojem se svi muškarci i žene moraju registrovati sa 18 godina. Vojska regrutuje mali dio njih za 11-mjesečni vojni rok. Većina odbrambenih analitičara smatra da će Njemačkoj u nekom trenutku trebati obavezno služenje kako bi ispunila ambiciozne ciljeve regrutacije.
Neravnomjeran odgovor Evrope
Reakcija Evrope je, međutim, neujednačena. Italija je suspendovala vojni rok 2005. godine. Ministar odbrane Guido Crosetto planira 2026. godine predstaviti zakon o dobrovoljnim rezervnim snagama kako bi se nadoknadio manjak od 30.000-40.000 vojnika, ali planovi ostaju nejasni. U Španiji je vlada povećala izdvajanja za odbranu, ali planira skromno povećanje ljudstva od 7.000 do 2029. godine i nema govora o regrutaciji. Čak ni Velika Britanija, koja ima ambiciozne planove za naoružavanje, ne govori o tome; njihove oružane snage pokreću program “gap year” (pauza od godinu dana) za mlađe od 25 godina.
Priručnici za preživljavanje i “totalna odbrana”
Kada je riječ o civilnoj spremnosti za rat, jaz između nordijskih/baltičkih zemalja i Poljske s jedne strane, te zapadnih zemalja s druge, još je izrazitiji.
Svake godine Švedska održava “sedmicu spremnosti” kako bi fokusirala građane. Vlada je 2024. godine svakom domaćinstvu poslala knjižicu od 32 stranice u kojoj stoji: “Od godine kada napunite 16 do kraja godine kada napunite 70, dio ste švedske totalne odbrane i dužni ste služiti u slučaju rata ili prijetnje ratom.” Vodič objašnjava šta treba skladištiti kod kuće (baterije, svjetiljke, konzerviranu hranu, flaširanu vodu, toaletni papir i drugo) i kako doći do skloništa civilne zaštite. Sličan vodič u Litvaniji navodi sve što je potrebno za preživljavanje tri dana, sve do užeta i dvogleda.
Švedska planira povećati potrošnju na civilnu odbranu na 19,4 milijarde kruna (2,1 milijardu dolara) u 2028. godini, u odnosu na 2,7 milijardi kruna iz 2022. “Stavljamo veliki naglasak na pristup cijelog društva”, kaže Carl-Oskar Bohlin, ministar za civilnu odbranu.
Malo zapadnoevropskih zemalja ima bilo šta slično. Nizozemska je u novembru poslala svakom domaćinstvu knjižicu o pripremi za vanredne situacije, uključujući rat. Francuska je pripremala građane za terorističke napade, ali ne i za vrstu sukoba koju je opisao Rutte: “razaranje, masovna mobilizacija, milioni raseljenih, široko rasprostranjena patnja”. U Španiji i Italiji o ovome se čak i ne vodi javna rasprava.