Iz Modriče u Donjeck – Dariov put od sportiste do ruskog dobrovoljca

Muškarac iz Modriče mjesecima detaljno izvještava o svom putu do prve linije fronta u Ukrajini. Na videima i fotografijama – od regrutacije i obuke u Rusiji i Ukrajini sve do regije Donjeck – otkriva svoje lice, ali krije ime.

Detektor sada može otkriti identitet ovog pripadnika jedinice “Permski medvjedi” u kojoj se bore i dobrovoljci iz Srbije uz prijetnje da će nakon Ukrajine vratiti srpske svetinje.

Dario Ristić ponovo je otišao na put u inostranstvo samo nekoliko sedmica nakon što se vratio kući u Modriču iz višegodišnjeg izbivanja u Švicarskoj. Njegov otac kaže da je tamo bio u zatvoru. Danas se pribojava hoće li se Dario ovoga puta vratiti.

Dok stoji na ulaznim vratima kuće bez fasade u prigradskom naselju Mladićevo sa širokim ulicama i razmaknutim kućama, Ljubomir Ristić kaže da svakog trenutka očekuje ružne vijesti o sinu.

“Osjećam da svakog trena… nešto očekujem ružno [da će mu se desiti]”, kaže on.

U naselju iz kojeg je otišao čini se da komšije znaju da je Dario otišao u Rusiju. Ljubomir je od drugog sina saznao da je Dario već dobio rusko državljanstvo ali i da uskoro planira doći u Modriču.

Ali objave iz Rusije i Ukrajine govore o drugačijem povratku od onoga kakvom se nada Ljubomir.

U videima koji su objavljeni na aplikaciji Telegram često se spominje Modriča. U jednom od videa koji je podijelio, Dariov saborac iz Srbije iznosi planove o povratku u svoju domovinu.

“Kada budemo ovde završili s ovim NATO fašistima, da ćemo doći lično tamo da vratimo one naše svetinje i ono što je naše. Pozdravljamo narod i decu iz Zvečana, iz Gračanice i svih naših srpskih svetinja. Mi smo uz vas. Budite sigurni u nas. Slava Bogu, slava majci Rusiji – do pobede”, kaže ovaj vojnik dok sjedi u rovu pored Darija.

Ovaj video jedan je od nekoliko koji su objavljeni u martu ove godine na Telegram kanalu “Permski medvjedi” prije nego što je on u aprilu ugašen. Detektor je nekoliko sedmica pratio objave i put Darija Ristića i sada, uz njegove druge profile i razgovore s porodicom, novinari mogu rekonstruisati njegov put do prve linije fronta u Ukrajini gdje krši zakone Bosne i Hercegovine koji zabranjuju odlazak na strano ratište. Od kada je počela invazija Rusije na Ukrajinu, prije duže od dvije godine, ovo ostaje jedan od izuzetno rijetkih slučajeva u kojem je moguće otkriti identitet dobrovoljaca koji ratuju na ruskoj strani.

Prva objava koja je privukla pažnju novinara Detektora koji prate ruske i proruske kanale na Telegramu bila je ona početkom marta 2024. na kanalu “Permski medvjedi“, u kojoj maskirani muškarac u rovu, dok drži automatsko oružje, pozdravlja “Modriču od srpskih dobrovoljaca“.

Dok pozdravlja svoje naselje “PD”, muškarcu s kapom se vide samo oči. Ali ranije objave na ovom kanalu i Ristićevi privatni profili, uz razgovore s porodicom i sigurnosnim izvorima, otkrivaju njegov identitet i put od aerodroma u Sarajevu u novembru 2023. do rovova u Ukrajini u martu 2024. godine.

Fotografije i druge objave na Telegramu i mreži Vkontakte, uz pomoć kojih su ga novinari Detektora uspjeli identifikovati, pokazuju da je Ristić bio u okupiranom dijelu Ukrajine krajem 2023. godine, a sredinom februara 2024. u Rusiji.

Detektoru je to potvrdio i Dariov brat Danijel. U telefonskom razgovoru na koji je pristao i nakon kojeg se prestao javljati novinarima, on je rekao da se Dario u Rusiju uputio avionom preko Sarajeva, da s bratom komunicira telefonom i preko interneta, te da se s njim posljednji put čuo nekada u martu.

Izvor Detektora iz sigurnosnih službi potvrdio je da je Ristić napustio BiH iz Sarajeva 17. novembra 2023. godine letom za Istanbul. Takvu rutu – umjesto leta iz Beograda direktno za Moskvu ili putovanja preko Moldavije – koriste dobrovoljci koji žele zavarati trag domaćim policijskim agencijama, pojašnjava vojni komentator i novinar Dean Džebić.

“Najveći problem za dobrovoljce je postao kako se prebaciti do Moskve“, kaže on.

Ristić nije objavljivao detalje o svom putovanju, ali već u decembru može se vidjeti u Ukrajini u društvu nekoliko muškarca. Na VK profilu drugog vojnika objavljena je fotografija Ristića u Luganjsku 31. decembra. Ranije je Ristić na istoj mreži objavio fotografiju na kojoj stoji s oružjem u maskirnoj uniformi, a iza njega su i ruska i zastava Republike Srbije.

Sredinom februara 2024. godine Ristić je postao administrator Telegram kanala “Permski medvjedi”. Njegov otac kaže da je Dario “uvijek bio problematičan” i da mu više nije bila bitna ni Republika Srpska, ni BiH ni Evropa kada je odlazio u Rusiju.

“Rat sa Zapadom”

Na kanalu jedinice ne krije se razlog postojanja, svrha objava i ciljevi, te se obećavaju novi sadržaji, fotografije i videi. Tu je i poziv pratiocima, kojih je u jednom trenutku bilo više od 1.300, da pomognu tako što će pozvati prijatelje, poznanike i podijeliti link kanala. Ovaj kanal bio je povezan s drugim proruskim kanalima koji broje na desetine hiljada pratilaca iz Srbije i Republike Srpske na kojima je bio promovisan, kako su novinari Detektora i saznali za njega.

Telegram kanal sadrži i posvetu ruskim dobrovoljcima koji su se borili na strani Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Jedan od njih je i Aleksandar Kravčenko koji godinama dolazi u Višegrad na obilježavanje Dana ruskih dobrovoljaca. Kravčenko kaže da je odlazak na ukrajinsko ratište danas lakši nego što je bio 2014. godine kada su počeli nemiri u Donbasu i na Krimu. Detektor je ranije pisao kako su se dobrovoljci javljali Kravčenku za pomoć da se priključe ruskim dobrovoljcima.

“Sada dobrovoljac može doći u Moskvu i zvanično se prijavi. (…) Sad je nešto lakše nego što je bilo. Prije tako nije bilo. Prije se morao čovjek ovako uzeti za ruku i voditi do Rostova i tamo se dogovarati. Cela Rusija, to je vojni logor gdje ima dosta tih centara za prijavljivanje i za obuku. Da bi oslobodili Ukrajinu mora se tako raditi“, vjeruje Kravčenko.

Za njega je “rat sa Zapadom“, kako ga zove, počeo upravo u Bosni i Hercegovini, a cilj tog rata je osloboditi se “diktature grijeha“. Ruski nacionalisti koji razmišljaju isto kao Kravčenko u tom oslobođenju ‘90-ih godina vide važnu ulogu komandanta Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića.

“Permski medvjedi“ veličaju Mladića koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina u BiH. Ovo veličanje uključuje i čestitku Mladiću za rođendan. U objavama se naglašava da se ruski vojnici i dobrovoljci bore protiv fašista, ali sam Ristić je ranije na Facebooku dijelio fotografije članova “Krvi i časti” odnosno “Borbe 18”, militantnih neonacističkih organizacija koje su zabranjene u nekoliko zemalja zbog fašističkih stavova i nasilja članova.

Objava kojom se veliča Mladić nalazi se i na profilu Ristićevog saboraca Željka Tomića, koji sebe zove Četnik ili Komandant, na društvenoj mreži VKontakte. Upravo je na tom profilu objava iz Luganska koja pokazuje da je Ristić bio u Ukrajini u decembru 2023. godine.

Pozdravi za Modriču

Od sredine januara Tomić objavljuje fotografije na kojima Ristić i drugi dobrovoljci prolaze vojni trening. Na fotografijama su i vojnici čija su lica cenzurisana. Slične objave mogu se naći i na Telegram kanalu jedinice, uključujući i video s treninga u kojem su Ristić i drugi dobrovoljci obučeni u maskirne uniforme, kreću se u formaciji i nose oružje. Jedna od objava je video sastavljen od snimaka Modriče i Ristićevih fotografija koji počinje pozdravima koje mu šalju njegovi sugrađani.

Sadržaj na Ristićevom Facebook profilu, gdje već nekoliko godina nema novih objava, uključuje fotografije iz grada, ali i poziranje s oružjem, fotografije izloženog oružja i fotografije koje Ristića prikazuju na treninzima borilačkih vještina.

Ristić je, prema fotografijama koje je objavio na Telegramu, upravljao kamikaze dronom koji ruska vojska često koristi za napad na ukrajinske vojnike, ali i civile u gradovima.

U ratu u Ukrajini je od 2014. do danas ubijeno više od 14.000 civila, od čega je najveći broj ubijen od početka otvorene invazije u februaru 2022. godine.

Ranije su policijske i obavještajne agencije u BiH procjenjivale da je više od deset dobrovoljaca otišlo na ukrajinsko ratište, ali od početka invazije nema takvih zvaničnih informacija.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH su na upit Detektora i molbu za razgovor o ovoj temi odgovorili da “nemaju operativne nadležnosti”, dok su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) odbili dostaviti podatke o bh. državljanima koji ratuju u Ukrajini.

Radio Slobodna Evropa (RSE) je u novembru 2022. godine iz sigurnosnih izvora saznala da je u tom trenutku sedam bh. državljana bilo na ukrajinskom ratištu. RSE je otkrio identitete dvojice dobrovoljaca – Aleksandra Velimirovića iz Banje Luke, koji se ranije zvao Ljubiša Božić, te Andreja Vukašinovića, dvadesetjednogodišnjaka iz Trebinja. Ristić je još uvijek jedan od rijetkih čiji je identitet otkriven.

Krajem februara i početkom marta broj objava na kojima dobrovoljci, uključujući Ristića, borave na poligonima za trening postaje sve češći. Postavljen je video u kojem vojnik, za kojeg se tvrdi da je Ristić, ispaljuje “kumulativnu granatu“ a potom slijedi video iz rova u kojem poručuju dolazak u Srbiju nakon što završe “s fašistima” u Ukrajini.

Sam Ristić na jednom od videa iz rova drži automatsko oružje i pozdravlja “Modriču od srpskih dobrovoljaca“ i svoje naselje koje naziva “PD“.

U ovom periodu na Telegramu se spominje dobijanje ruskog državljanstva. Ristić i njegovi saborci sredinom februara borave u gradu Permu u kojem, između ostalog, uče i ruski jezik. Simbol grada Perma je bijeli medvjed i po tome će jedinica, kao i Telegram kanal, dobiti ime.

Iz Ambasade Ruske Federacije nisu odgovorili na upit o Ristićevom sticanju državljanstva.

Informacije s linije

Ukrajinsko zakonodavstvo ljude poput Ristića tretira kao zločince, objašnjava otpravnik poslova u Ambasadi Ukrajine u BiH Jaroslav Simonov. On podsjeća da Ukrajina i BiH nemaju sporazum o ekstradiciji te da za izručenje mora postojati dobra volja bh. strane.

“Ako bude uhapšen na teritoriji koja je pod kontrolom Ukrajine, mi ga tretiramo kao kriminalca. Ako ga uhapsimo kao vojnog zarobljenika, ima opet dvije opcije – ili on, prema ukrajinskom zakonodavstvu, ide u zatvor, a to može biti od 12 do 15 godina zatvora, ili može biti razmijenjen“, kaže Simonov.